Nedavno me prijateljica zamolila da joj za potrebe predavanja o anksioznosti izdvojim 5 biljaka koje bi se mogle koristiti kod tih stanja. Odabrala sam biljke koje rastu na našem području, mogu se jednostavno sakupiti te samostalno napraviti preparat u kućnim uvjetima. Na kraju kratkog objašnjenja o svakoj biljci su linkovi na članke sa detaljnijim objašnjenjima o uobičajenoj upotrebi te biljke.
Preporučam vam da prvo pročitate tekstualni dio o svih 5 biljaka a onda polako redom i linkove na članke koji su priloženi.

Odabrala sam gospinu travu ili kantarion, valerijanu ili odoljen, majčinu dušicu, matičnjak ili melisu i jaglac ili jagorčiku. Svih 5 biljaka mogu se kombinirati zajedno.
Gospina trava (Hypericum perforatum), aktivni dio: cvijet, tinktura ili čaj, pije se kontinuirano i djeluje kumulativno nakon min 4 (najčešće 6) tjedna korištenja. Učinkovita kod blage i srednje jake depresije ukoliko se počne piti na vrijeme zajedno sa svim potrebnim koracima rasterećenja tijela ( svakodnevna tjelovježba na otvorenom, rasterećenje probave, nutritivno zadovoljavajuća hrana, povećana konzumacija vode, izbaciti umjetne okuse, aditive i konzervanse). Osim toga gospina trava djeluje protuvirusno, protubakterijski i protugljivično pa se može piti za opće dizanje imuniteta. Loša strana je to što po znanstvenim istaživanjima je zaključeno da se ne smije piti zajedno sa antidepresivima, antiepilepticima, tabletama za visok tlak, srce, antihistaminima, kontraceptivima i dr. Za terapiju se smije piti oralno i uljni macerat gospine trave (tko podnosi ulje na prazan želudac). Biljka iskazuje fototoksično djelovanje u rijetkim slučajevima no oni su ograničeni na dermalnu upotrebu, znači oralna upotreba je sigurna. Biljka se može kombinirati sa drugim biljkama.
Nosi energiju zaštite “onostranih sila”.
Linkove na tekstove o gospinoj travi ili kantarionu pogledajte ovdje:
Valerijana ili odoljen (Valeriana off). aktivni dio: korijen, potrebno ju je piti također kontinuirano da redovnom upotrebom smanji stanični i druge oblike stresa. Uzima se oralnim putem u obliku tinkture ili čaja (dekokt). Koristi se posebno kod nesanice, straha, nervoze, grčeva u želucu, crijevima, lupanja srca i dr. Ne djeluje kumulativno nego tijekom dana kada se uzima. Preporuka za redovno preventivno konzumiranje kod stresnih situacija. Djeluje sedatativno na centralni nervni sustav. Tinktura ove biljke je na glasu kao biljni sedativ no treba naglasiti da ona ne djeluje na način da će ošamutiti kao tablete ili učiniti tijelo i psihu nefunkcionalnim. Vrlo često ju ljudi piju redovno kroz duži period, u stanjima akutnog stresa može se popiti veća količina biljnih kapi bez posljedica. Bitno je naglasiti da najbolje na organizam djeluje tinktura rađena od sviježeg korijena koja ima i osvježavajući ugodni miris, dok ona rađena od suhog korijena nije toliko djelotvorna i izuzetno vonja kao i kada se kuha čaj od suhog korijena. Drugi dijelovi biljke nisu aktivni u sedatativnom smislu ali jesu u nutritivnom kao dodatak drugim čajevima.
Nosi energiju snažnog uzemljenja za glave koje su previše “u oblacima” ili “van sebe”.
Majčina dušica (Thymus serpyllum) kao i mnoge druge biljke iz porodice usnatica vrlo je osjetljiva na sušenje, tj nepravilnim sušenjem mogu ispariti njena eterična ulja koja čine u sinergiji bitan faktor njene ljekovitosti. Zato će se neki ljudi zakleti u to da ih majčina dušica toliko uspava (prije spavanja) ili smiri tokom dana da im ne treba nikakva druga pomoć dok će kod drugih taj učinak izostati. Za ljekovite svrhe koristi se nadzemni dio biljke bran u cvatnji, dakle ako u čajnoj mješavini ne vidite cvjetiće, ona neće biti djelotvorna. Osim toga majčine dušice imaju puno podvrsta, sve su ljekovite, neke više-neke manje, nema sličnih otrovnih vrsta te nema nuspojava ili interakcija sa lijekovima ili drugim biljem, okus je aromatičan i vrlo ugodan, čaj mogu piti i djeca. U redovnoj upotrebi majčina dušica smiruje, daje stabilnost, opušta, pomaže kod nesanice, fokusira i uravnotežuje.
Nosi energiju “majčine zaštite” kada se osjećamo kao malo dijete kojem je potrebna zaštita nekog moćnijeg od nas, koji zna sve probleme i sva rješenja.
Matičnjak ili melisa (Melissa officinalis) je još jedna biljka koja smiruje centralni nervni sustav, nema nuspojava, mogu je piti i djeca, može se kombinirati sa lijekovima i drugim biljkama, ima predivnu limunastu opuštajuću aromu. Kao i majčina dušica djeluje efikasnije spravljena kao čaj. Tradicionalno se koristi protiv grčeva u želucu i crijevima, protiv virusnih i drugih tegoba ali i kao vrlo efikasno sredstvo protiv nesanice, panike, straha i sličnih tegoba gdje je centralni nervni sustav prenadražen. Ona je također izuzetno (ako ne i više) osjetljiva na način sušenja, razdoblje skladištenja i način branja. Za smirivanje centralnog nervnog sustava koristite samo onaj list koji je bran prije cvatnje te nije stariji od 6 – 8 mjeseci inače neće biti efikasan. To prepoznajete po tome što kada otvorite kutiju sa suhim biljnim materijalom ove biljke ona mora izuzetno snažno mirisati na limun na način da zamiriše cijelu prostoriju. Biljka se izuzetno lako uzgaja iz presadnica, potrebno ju je posaditi u hlad i redovno zalijevati. Režu se konstantno izrasli listovi od 15 cm visine biljke na dalje. Time se i sprječava cvatnja, ako biljka procvate izgubila je velik dio svoje ljekovitosti.
Nosi energiju nove nade, novog jutra, stabilnijeg kretanja u novi korak svakodnevnog dana. Pomaže kod bojazni, lupanja srca, raspršuje strah.
Jaglac, jagorčika (Primula veris) kao i mnoge druge biljke (npr hmelj, pasiflora) djeluju na strah i popratne tegobe. Odabrala sam ovu biljku naspram drugih jer je lako dostupna za branje i pripravljanje samostalno. Raste u rano proljeće na planinskim livadama. Iako se tradicionalno koristi protiv respiratornih tegoba ona se koristi i kao diuretik te kao biljka blagog umirujućeg djelovanja. Koristi se kontinuirano bez bojazni od interakcija sa drugim biljem ili lijekovima. Posebno je pogodna za one osobe koje su jako energetski osjetljive, čisti fizičko tijelo stanično ali i na svim drugim razinama.
Nosi energiju sunca, svijetla i novog života.
Napisala: Martina Bogdanić, fitoaromaterapeutkinja