Valerijana, odoljen, baldrijan (Valeriana officinalis) je najpoznatija sedatativna biljka našeg podneblja. No nije uvijek bilo tako. Prijepisi zapisa o ovoj biljci kažu da se ona do sredine 17. st. najviše koristila za probleme sa probavom, kao blagi diuretik i za reguliranje mjesečnice.

Tek tamo negdje sredinom 18.st. krenulo je njeno neprikosnoveno carevanje na tronu prijestolja od smiraja. Možda zato jer se negdje u to vrijeme polako napušta vrlo raširena primjena otrovnog bilja za tretiranje različitih „banalnih“ tegoba.

Danas postoje velike plantaže na kojima se uzgaja ova ljekovita biljka što je posebno bitno jer se primarno koristi korijen biljke. To znači da se njegovim vađenjem biljka nepovratno uništava. Vrlo lako ju se može uzgojiti u vrtu među povrćem gdje je dobrodošao susjed jer rastom povećava razinu fosfora u tlu.

Valerijana je vrlo raširena biljka koja samoniklo raste u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Kao ljekovita biljka koristila se još u 4.st. prije Krista, koristili su ju i Perzijanci, stari Kinezi, Grci, Rimljani, Indijanci i skoro svi stari narodi.

U Hrvatskoj je zabilježeno 9 samoniklih vrsti valerijane. Ljekovita valerijana (ona officinalis) srećom raste i na planini i u vlažnim i močvarnim nizinama. Kažem srećom jer danas u doba posvemašnje zaraze stresom kao da je potrebna u svakoj kući.

Primarno se koristi korijen biljke stare bar 2 godine no može se koristiti i cvijet. Korijen vadimo u rano proljeće i kasnu jesen kada je biljka ocvala, lišće joj se polako počinje sušiti i sva snaga biljke se povlači u korijen. Svježi korijen ima karakterističan aromatičan parfumast, ali i težak miris koji sušenjem počinje snažno vonjati po smrdljivim čarapama. Što je biljka starija, to je u njenom korijenu veća koncentracija valerijanske, izovalerijanske i borneovalerijanske kiseline. Onaj karakterističan vonj je upravo od izovalerijanske kiseline.

Ako niste sigurni da li ste kupili kvalitetan korijen valerijane, skuhajte čaj od njega. Ako snažno zaudara, u rukama imate svježe osušen kvalitetan dvogodišnji ili trogodišnji korijen. Ova izuzetno lijepa trajnica može narasti do 2 m visine i uvijek baš uvijek će birati vlažne livade, jarke i rubove šumskih čistina sa kvalitetnom humusnom zemljom.

U vrijeme cvatnje možete sakupljati njen cvijet koji će djelovati vrlo blago opuštajuće, dizati imunitet i poboljšavati probavu. Za razliku od korijena cvijet ima ugodan miris i vrlo dobro se slaže sa matičnjakom, koromačem i mentom.

Ovo je jedna od rijetkih ljekovitih biljaka koja je podjednako cijenjena i u tradicionalnoj i modernoj primjeni. Mnogobrojna znanstvena istraživanja potvrdila su njeno opuštajuće djelovanje kojim možemo tretirati stres i nervozu. U ovom smislu koristiti ćemo ju kada je potrebna biljna podrška tijelu i psihi kod stanja velike uzbuđenosti, tjeskobe, straha, tahikardija, migrena uzrokovanih psihičkom napetosti, velikih iscrpljujućih promjena u menopauzi ali i kod problema sa spavanjem i nesanicom.

Valerijana djeluje i spazmolitično pa ćemo ju koristiti kod grčeva i nervoze u crijevima i želucu te kod bolnih menstruacija. Kako djeluje i na respiratorni sustav možemo ju koristiti kod sluzi i kašlja koji je na psihičkoj bazi a nekada se davno koristila i kod asme iako je ta upotreba danas napuštena.

Najsnažniji pripravak dolazi nam u obliku tinkture koja mora biti spravljena od isključivo svježeg korijena. Ona ima vrlo ugodan miris, ne zaudara, jer se nije počela razgrađivati izovalerijanska kiselina. Da biste bili sigurni da je spravljena u vrijeme kada je biljka najaktivnija (kasna jesen) najbolje ju je zasaditi u vrtu.

Zanimljivost: valerijana (odoljen) naziva se i macina trava, mačke polude kada naiđu na svježe izvađen korijen jer djeluje na njih kao snažan afrodizijak.

Valerijana ne smije se koristiti u kombinaciji sa sedativima i hipnoticima, nije preporučljiva kontinuirana upotreba za osobe niskog krvnog tlaka kao niti za trudnice i dojilje.

U zaista velikim količinama djeluje na motoričke sposobnosti pa je potrebno izbjegavati upotrebu većih količina pri upravljanju vozilima. Može pomoći studentima kod učenja povećavajući koncentraciju kod onih osoba koje ne mogu učiti jer su im misli previše raspršene.

Čaj protiv nesanice radimo kao dekokt: pola velike žlice korijena prelijemo sa 3 dcl hladne vode, zagrijemo, pustimo da krčka 5 min, maknemo sa vatre, poklopimo, nakon 15 min procijedimo, dodamo med i popijemo na gutljaje.

Za svakodnevni antistres uberite uzgojite bilje u svom vrtu! 10 g cvijeta valerijane (Valeriana officinalis), 5 g cvijeta jaglaca (Primula veris), 10 g divlje majčine dušice u cvatu (Thymus pulegioides), 1 veliku žlicu mješavine preliti sa 3 dcl kipuće vode, poklopiti, pustiti da stoji 20 min, procijediti, zasladiti medom, piti na gutljaje.

Tekst je 2014. napisala Martina Bogdanić, izvorno za kolumnu u tiskovini 24SATA