Vjerujem da ne postoji osoba koja ne poznaje bršljan (Hedera helix) zanimljivu zimzelenu biljku penjačicu. Bršljan spada u ljekovito i otrovno bilje u isto vrijeme, često se smatra samo otrovnim, pa je vrijeme da rasvijetlimo tu enigmu.

Otrovni bršljan

Za početak treba naglasiti da kod nas ne postoji otrovni bršljan (Toxicodendron radicans). On raste u Aziji i Americi a vijest o njemu je došla naravno preko američkih filmova. Nije otrovan na način da će čovjek umrijeti ako ga pogleda nego je jak alergen i izaziva kožne alergije na dijelu kože koja je dotakla list, to je to. Uopće ne spada niti u istu porodicu sa našim bršljanom a niti mu nalikuje. Otrovni bršljan je također penjačica ali ima najobičniji tanki zeleni list. Naš bršljan ima one tamnozelene kožaste debele zimzelene listove. Dakle zaključno: otrovnog bršljana nema u Europi.

Također treba naglasiti da se za ljekovite svrhe upotrebljava isključivo divlji bršljan. Dakle one ukrasne kultivare bršljana koji se sade oko zgrada pa dijelovi lista bacaju na žuto, bijelo ili rozo ne koristimo za ljekovite svrhe, potpuno je drugi kemijski sastav. Ako niste sigurni, odite u šumu i naberite onaj divlji šumski.

Iako u nekoj literaturi postoji napomena da i ovaj naš bršljan može izazvati potencijalni eventualni možda, možda, možda dermatitis (tvar falkarinol), osobno smatram da je to potpuno krivo. Ako netko baš dobije kontaktni dermatitis jer se valjao gol po ovom našem običnom bršljanu, dubokog sam uvjerenja da je to zbog nataložene prljavštine po listu. Naime ovaj naš obični bršljan ima zimzeleno lišće iliti jedan list stoji na grani godinama i skuplja debele slojeve svakojake prljavštine u kojoj mogu biti i majušni različiti paraziti.

Postoji li više vrsta bršljana?

Često me moji učenici pitaju postoje li kod nas dvije vrste bršljana jer su primijetili da neko lišće ima trokrpasti ili peterokrpasti oblik a neko lišće je oblo. Odgovor je – kod nas postoji samo jedna vrsta. Bršljan se razmnožava reznicama ali i sjemenom. Sjeme nastaje na mjestu gdje je nekada bio cvijet a cvijet bršljana je dvospolan.

Cvatući ogranci grane bršljana imaju okruglaste listove. To su većinom grane koje se penju po nečemu i na takvom su položaju da do njih nekada dopire sunce. Ogranci grana bršljana koji ne cvatu (uključujući one koji pužu po podu) imaju trokrpaste i peterokrpaste listove.

Za ljekovite svrhe koristimo trokrpaste/peterokrpaste listove koje smo ubrali u svibnju ili lipnju, ili definitivno prije cvatnje ( cvate u jesen). Svaki list potrebno je očistiti vlažnom krpicom dok je još svijež.

Za ljekovite svrhe upotrebljavamo isključivo suho lišće, svježe može biti rizično u svim oblicima primjene.
No kao i kod svake ljekovite biljke (npr i kamilice) ako se pretjera u količini može doći do manjeg trovanja zato je potrebno držati se propisanih količina.
Ono što je definitivno otrovno kod našeg bršljana (Hedera helix) to su njegove tamnoplave bobice i to je onaj dio koji ovu biljku svrstava i u otrovne. Nakon konzumacije bobica slijede bolovi, grčevi, proljev i povraćanje. Posebno su opasni za djecu pa ih upoznajte sa ovom biljkom i ako vam raste u dvorištu a vi imate sasvim malo dijete, jednostavno škaricama odrežite peteljku sa bobicama.

Pripravci od bršljana protiv celulita

Svakome tko malo pogrebe po ljekovitom bilju i potraži informacije o bršljanu upada u oči vrlo očita činjenica: svi oblici pripravaka od bršljana bili su uvijek hidrofilni! Znači od antičkih vremena, na ovamo, sve što se od bršljana radilo se kuhalo u vodi, iskuhavalo u alkoholu ili sličnim hidrofilnim medijima. Nisu se radile nikada nikakve masti od bršljana! A mi smo unazad zadnjih par godina najednom nešto jako pametni….

Što nam izostanak lipofilnih preparata u tradicionalnoj tisućljetnoj praksi kazuje? Da aktivne tvari bršljana nisu lipofilne, i/ili su vrlo slabo topive u mastima, uljima i sličnim medijima. Unazad zadnjih 30-40 godina od kada se celulit proglasio ružnim, nepoželjnim, sramotnim, neženstvenim i skoro pa neljudskim na sve strane nalazimo na „čudotvorna ulja“ od bršljana. Ako unutra nisu dodane još neke druge biljke ili estrakti, to ulje djeluje malo više od samog baznog ulja u kojem se list točao… i malo više od snage svakodnevne masaže rukom po tretiranom mjestu.

Fantastične kupke od bršljana

Za tretiranje celulita, skuhajte ogroman lonac jakog čaja od bršljana, izlijte ga u kadu, dolijte vode i uživajte. Kupke od bršljana omekšavaju kožu, smanjuju alergije i iritacije, djeluju protiv bakterija a posebno gljivica, dižu imunitet kože, pojačavaju cirkulaciju, snažno pokreću limfu, djeluju kao diuretik, potiču zacjeljivanje rana i čireva, jačanje kože, djeluju protiv isušivanja kože, prhutanja, seboreje i dr. Za ljetnog doba naravno možete noge ispirati sa čajem od bršljana, ne morate raditi kupke.

Ispiranje kože čajem od bršljana vraća koži elastičnost i gipkost. Nakon perioda dojenja dobro je tim čajem oplahnjivati češće grudi da se koža vrati u svoj prvobitni oblik. Također kod skidanja jako puno kila, čajem (ne estraktima!) oplahnjuje se koža da se što je moguće više vrati u svoj prvobitni oblik.

Imajte na umu da ako koristite vrlo jak čaj u ispiranju svakodnevno a mažete ga i po području gornjeg i donjeg abdomena da vam bršljan kao vrlo jako diuretik može preko dermalnog ulaska kroz kožu istjerati vodu iz debelog crijeva i uzrokovati zatvor.

Oblozi od jakog čaja mogu se koristiti kod bolova u perifernim živcima, kod reumatskih bolova, udova koji natiču, u područjima kože koju treba izčistiti i ojačati. Kako bršljan vrlo blago stišće krvne žile ponekad se nalazi kao dio sastava mješavina protiv preobilnih menstruacija uz rusomaču i vrkutu. Redovitom uporabom blagotvorno djeluje i na vene (stišće krvne žile, potiče rada limfe, daje fleksibilnost tkivu).

Bršljan i respiratorni sustav

No najpoznatije djelovanje bršljana je na respiratorni sustav i po tome je najučestalije korišten u našoj tradicionalnoj uporabi.
U tom smislu (napomena: pogledati početak teksta, upotrebljavati samo suho lišće ne cvjetnih ogranaka) bršljan je ekspektorans (olakšava iskašljavanje), spazmolitik, ublažava grčeve i sprečava upale. Prvenstveno se koristi kod produktivnog kašlja no njegovi pripravci mogu pomoći i kod suhog kašlaj, kronični bronhitis i drugo. Zbog velikog sadržaja tvari saponina u kućnim pripravcima nije preporučljiv za vrlo dugotrajnu primjenu, dulju do 2, 3 tjedna. I da ponovim djeluje protiv bakterija, gljivica i virusa.

Pripravak koji se na području Hrvatske tradicionalno koristi: 2 čajne žličice „na brdo“ jako usitnjenog suhog lista bršljana (to je cca 1 list) prelije se sa 1 šalicom vode, kuha se 2, 3 minute i pusti odstajati još 10 minuta. Piju se polako na gutljaje, zaslađene medom, 2 šalice čaja od bršljana na dan.
Napisala Martina Bogdanić, izvorno za kolumnu Povratak prirodi u tiskovini Burza