Kako ublažiti simptome gripe i prehlade te pomoći organizmu da se što prije oporavi

Novine 24 sata u prosincu 2023. godine intervjuirale su nas na temu gripe, prehlada, respiratornih tegoba i što potpunijeg oporavka uz pomoć ljekovitog bilja. Donosimo pitanja i odgovore. Na pitanja je odgovarala Martina Bogdanić, travarka i fitoaromaterapeutkinja.

Dvije uobičajene biljke koje uzimamo kod gripe su vrba i končara. Obije imaju salicilate koji
djeluju na sniženje temperature, smanjuju bolove u mišićima i podižu respiratorni imunitet.
Kod vrbe najčešće koristimo bijelu vrbu (Salix alba) i to njenu koru sakupljanu u rano proljeće
ili kasnu jesen ili pak list bran u prvom dijelu ljeta. Ako koristimo koru kuhamo ju kao dekokt
što znači da ćemo koru iskuhavati na slaboj vatri par minuta, a ako koristimo list pripraviti
ćemo ga kao infuz što znači samo preliti kipućom vodom, pustiti da odstoji 15 min i koristiti
zaslađen s medom. Končara (Filipendula ulmaria) biljka je koja se pripravlja kao infuz.
Koristimo njen cvijet i list. Izuzetno je djelotvorna kod tegoba koje prate gripu i mnogostruko
će pomoći u ozdravljenju. No za djecu bi radije odabrala čaj cvijeta bazge (Sambucus nigra)
koji će izazvati znojenje te time i sniženje temperature a povoljno će djelovati i na
respiratorni sustav. Druga opcija koju kod virusnih respiratornih tegoba ne smijemo
zaboraviti je majčina dušica (Thymus sp.), koja će smiriti napadaje kašlja, u svojstvu
mukolitika pomoći izbacivanju sekreta te svojim antibakterijskim i antivirusnim
svojstvima (kao i vrba, končara i bazga) pomoći u podizanju respiratornog imuniteta.
Uvijek preporučujem kod respiratornih tegoba pogotovo gripe i sličnih respiratornih tegoba da
se pije čaj jer će već velika količina tople tekućine sama po sebi djelovati blagotvorno na
respiratorni sustav. Poželjno je također ako dijete (ili odrasla osoba) nisu alergični na med
da su ti čajevi zaslađeni jer se zbog prisustva meda sama ljekovita tekućina lakše lijepi za grlo
i ždrijelo pa produljeno djeluju ljekovite tvari. Tinkture nisu primjerene kada je akutni
respiratorni problem no mogu se koristiti kao preventiva dok do njega ne dođe (naravno kod
odraslih jer tinkture, bilo alkoholne bilo glicerinske nisu dobra opcija za djecu).
Osim toga pogotovo kod djece zgodno je koristiti mazalice za prsa iliti uljne mješavine ili
meleme koji sadrže eterična ulja koja nam mogu pomoći kod respiratornih tegoba.
Izrađuju se jednostavno; na 50 ml melema ili baznog ulja ukapa se po 10 kapi eteričnog ulja
lavande, ravensare i eukaliptusa radiata. Ovakvu mješavinu možemo mazati 2 x dnevno na
prsa i leđa u vrijeme respiratornih infekcija, pa tako i gripe.

Kod suhog kašlja i kod djece i kod odraslih odmah ćemo se sjetiti majčine dušice (Thymus
sp.), crnog sljeza (Malva sylvestris) i bijelog sljeza (Althaea off.) koje ćemo raditi kao čaj, no
ne smijemo zaboraviti niti uskolisni trputac (Plantago lanceolata). Sljezovi osim što djeluju
kao mukolitici sa sluzima obavijaju grlo i ždrijelo te je nadražaj na kašalj manji a protuupalnim
svojstvima smanjuju upalu i pružaju prostor sluznici da se samoregenerira.
Opet moje je mišljenje da kod akutnog problema respiratornog sustava tinkture nemaju
prostor za aktivnu primjenu. No čajevi, topli i zaslađeni te sirupi itekako da. Postoji nešto što
su naše bake zvale „prirodni antibiotik“ a izrađivao se baš od uskolisnog trpuca. Uobičajeno se
izrađuje u vrijeme cvatnje trpuca (od svibnja – srpnja) ali može se za hitnoću iznimno izraditi
čak i sada. Oprani listovi uskolisnog trpuca se istuku u mužaru (ili moderno provuku kroz
sokovnik za hladno cijeđenje) te se dobiveni sok pomiješa pola –pola s medom. Mješavina se
čuva u frižideru. Uzima se odrasli 3 x dn po 1 velika žlica a djeca 3 x dn po 1 mala žličica.
Osim toga kod suhog kašlja fantastičan je tradicionalni sirup od jele, smreke ili bora.
Pogotovo kod suhog kašlja treba obratiti pažnju na to da zrak u prostoriji nije presuh te ga
ovlaživati povremeno iskuhavanjem vode na peći. Naglasila bih da difuzeri ne ovlažuju zrak
nego samo raspršuju eterična ulja u prostor.


Uz uobičajenu liječničko praćenje i terapiju te već nabrojane čajeve, sirupe i ovlaživanje
prostora parom možemo si pomoći tradicionalnom masti od smole jele, smreke ili bora. Maže
se na prsa i leđa, prodire duboko u tkivo, djeluje antiseptički, pojačava cirkulaciju i olakšava
disanje. Kod male djece vrtićka dobi iako se i kod njih nekad tradicionalno koristila ista mast,
danas ćemo češće koristiti gušću mast. Za vege varijantu to može biti bazno ulje crnog kima.
U formi melema za odrasle na 50 ml melema ili baznog ulja ukapa se po 20 kapi eteričnog ulja
lavande, ravensare, eukaliptusa radiata, lovora, niaulija.


Zdušno preporučujem klasično starinsko inhaliranje s ručnikom nad zdjelom toplog čaja ili
vode. Tu je bitno naglasiti da se u tu vodu ili čaj treba dodati šaka soli te da je potrebno
inhaliranje 3 x dnevno po 20 min tako da se prvo udiše na nos a izdiše na usta 20 puta a
onda obrnuto, udiše na usta a izdiše na nos. Isti čaj za inhaliranje se može podgrijati više
puta. Potreban je oprez da se ne opečete na vrelu paru i nikako stavljati eterična ulja u
zdjelu. Sama topla para će biti dovoljna, poanta je u pari koja će ući u dišni sustav i djelovati
mukolitično ali i zagrijati npr upaljene sinuse. Dodatak eteričnih ulja u zdjelu s tekućinom za
inhalaciju mogao bi ako parom dođe do očiju, naštetiti očima. Melemi s eteričnim uljima
nisu pogodni za mazanje sinusa jer bi tako eterična ulja mogla dospjeti također u oči. Za odčepljivanje nosića kod beba i vrlo male djece djelotvorno je mazanje maslacem postraničnih stjenki nosića. To može pomoći donekle i odraslima no kod njih je djelotvornija tradicionalna upotreba maslaca kod upale nosne sluznice i sinusa tako da se mažu maslacem nosnice iznutra nosne šupljine, što dublje je moguće.

Za pripravu domaćih kapi za nos treba imati na umu da na svakih 1 dcl procijenjenog čaja trebamo dodati 1 ravnu čajnu žličicu soli. Rastopiti sol te otopinu ostaviti da odstoji sat-dva na sobnoj temperaturi te tek onda koristiti kao kapi za nos. Ovakav preparat potrebno je izrađivati svaki dan svježi. Biljka koji ćemo koristiti je kamilica kod djece, a kod odraslih osim kamilice to mogu biti i menta, vrisak, majčina dušica, koromač i druge miomirisne biljke bogate eteričnim uljima koje i inače koristimo za respiratorne tegobe.