Autorica: Martina Bogdanić, fitoaromaterapeut
Ovdje ćemo malo zagrepsti po lajt površini površine teme zašto je komercijalna (=sva kozmetika iz dućana) loš izbor.
„Klasična“ kozmetika kao bazu koristi uglavnom naftne derivate parafin i vazelin, da vidimo šta je to:
PARAFIN je (parafinum liquidum, mineral oil) ulje 100% mineralnog porijekla, nastalo tehničkom obradom nafte, poznato još pod nazivom „baby ulje“. Služi kao masna podloga različitim kozmetičkim proizvodima u koju se dodaju drugi kozmetički sintetski sastojci i sintetski mirisi. Naglasak je na mirisu – nikakve ljekovite tvari putem parafina se ne mogu apsorbirati u kožu te djelovati ljekovito jer su naftni derivati ugljikovodici i nisu srodni lipidima kože. Dakle dodatkom eteričnih ulja u vašu „dućansku“ kremu nećete ništa korisnog učiniti. Mnoge afere su vezane uz parafinsko ulje a najzanimljivija su istraživanja njegove kancerogenosti (jer se taloži na jetri koja ga ne može probaviti).
VAZELIN je još jedna frakcija nafte, nešto između tekućeg parafina i parafina koji se koristi za izradu svijeća (pod kojim koža ne može disati). Parafin i vazelin nisu tvari koje hrane kožu. Tvari iz prirodne kozmetike koža prepoznaje i ugrađuje ih u svoje stanice.
Komercijalna kozmetika je prepuna:
KONZERVANSA (najčešći su razni parabeni), pogledate sastojke navedene na deklaraciji hidratantne kreme. Oni često izazivaju alergije a već godinama se nezavisnim znanstvenim istaraživanjima dokazuje da mnogostruko povećavaju mogućnost raka, poglavito raka dojke. Ovo je izuzetno bitno kod različitih komercijalnih preparata koji se nanose ispod pazuha kao što su dezodoransi i antiperspiranti, ali parabeni su prisutni u baš svoj „komercijalnoj“ kozmetici.
METALI kao što su aluminij, bakar, antimon, olovo, arsenit, živa, barij, nikl, kadmij, selenit, krom, kositar, kobalt i vanadat prisutni su u kozmetici ali najviše ih ima u hrani. Prelazak na prirodnu kozmetiku samo zbog poboljšanja stanja kože bez promjene prehrane nema preveliku utjecaj na zdravlje. Možda nije (zbog komfora i privikavanja) potrebno da istog trena pređete na 100% bio hranu ali barem izbacite sve oblike prerađevina (tetrapake, konzerve, teglice, vrećice).
RAFINIRANA ULJA (česta u nekim tzv „prirodnim“ kozmetikama) su biljna ulja koja su isprana posebnim detergentima da budu lakša, miče im se njihov ponekad težak miris, miču se hranjive otopljene tvari (jer se brzo kvare). Rafinirano ulje se prokuhalo i propuhivalo posebnim kemijskim tvarima i uopće od njih ostaje samo oblik ali ne i bit ulja.
Zašto? Zato da mogu dugo stajati na policama skladišta i trgovina a da se ne pokvare (užegnu / oksidiraju). Nezasićene masne kiseline su te koje najprije oksidiraju pa su njima bogata ulja podložna kvarenju.
Pravoj prirodnoj kozmetici rok trajanja je 1-3 mjeseca a obavezno je držanje takve kozmetike u hladnjaku jer nemaju snažne umjetne konzervanse . Ovo vam može biti dobar detektor koja je krema uistinu prirodna a koja je “prirodna“. Konzerviranje se postiže upotrebom eteričnih ulja i posebnih prirodnih konzervansa.
Još uvijek imam na „testiranju“ jednu „prirodnu“ bazu za kreme koja od 2007.god stoji miomirisna i svježa kao da sam ju sad otvorila, čak se nije niti skorila. Najbolji način da budete sigurni u to da li je krema zaista potpuno prirodna je da ju sami napravite. To možete naučiti na raznim forumima na internetu ili na radionicama koje se sada sve češće organiziraju po svim većim gradovima. Izrada prirodne kozmetike je zabavna, kreativna i korisna zanimacija. Pokušajte!
OSNOVE PRIRODNE KOZMETIKE I: NAJOSNOVNIJI POJMOVI
OSNOVE PRIRODNE KOZMETIKE III: KAKO NAPRAVITI MASKU ZA LICE OD GLINE
OSNOVE PRIRODNE KOZMETIKE IV: ŠTO JE TO KEMOTIP?
Dojmove sa radionice izrade prirodne kozmetike pogledajte ovdje:
Studio Martina & Natura 