Postoji 16 biljaka koje samoniklo rastu na području republike Hrvatske a spadaju u rod Carlina. Vilino sito iliti kravljak (Carlina acaulis) je njihov najljekovitiji predstavnik. Raste diljem države osim u područjima gdje je baš plodna i vlažna zemlja kao npr u Lici i Slavoniji. Vrlo je čest po suhim livadama Velebita, Kvarnera, Istre i Dalmacije.

Naziv kravljak dolazi od uvjerenja da potiče spolni nagon kod krava a „vilino sito“, ne znam sa sigurnošću. Navodno je po staroj slavenskoj predaji biljka kojom vile štite pastire i na bodlje biljke nabodu zlo. Da, biljka je bodljikava i potrebno je njome nježno rukovati kada se vadi korijen koji je njen najaktivniji dio. On se kao i sve ljekovito korijenje vadi u rano proljeće ili kasnu jesen.

Zanimljivost: iako lako prepoznatljiv cvijet uvijek izgleda suho i presušeno zapravo je vrlo živ i aktivan te može poslužiti kao prirodni prognostičar vremena. Ako se nađete u prirodi a niste sigurni da li će padati kiša ili neće pa ne znate na koju dužinu staze da se odlučite, potražite vilino sito. Ono će se prije nego počne padati kiša zatvoriti, polako, imate par sati vremena.

Iako se ova biljka često i dugotrajno koristila tijekom tisućljeća u zadnjih 30-tak godina njena upotreba je skoro zamrla. Nekada se koristila kao prirodni antibiotik kod prehlada, bronhitsa i sličnih respiratornih tegoba. Osim toga vilino sito na glasu je kao biljka koja se nekad koristila za čišćenje krvi, jetre, žuči i sprečavanje upalnih procesa u tijelu.

Danas se većinom, ako se koristi (korijen), upotrebljava zbog svojih diuretičkih svojstava kod zadržavanja mokraće. U Američkim izvorima (raširena je po cijelom svijetu) preporuča se čaj njenog korijena za ispiranje usta kod herpesa, afti i rana koje teško zacjeljuju.
Na tom tragu bilo je i evropsko tradicionalno korištenje ove biljke sa savjetima za ispiranje rane, jačanje imuniteta kože i njegovanjem kože protiv staračkih pjega dermalnim oblozima. No npr amerikanci upozoravaju na nešto neobično, kažu da je kod pretjerane doze kroz duži period moguć proljev i povraćanje. To je u kombinaciji sa taninima neobično te definitivno ukazuje na moguće otrovne/otežavajuće tvari koje biljka sadrži.

Oprezno sa vilinim sitom, kao i svaki korijen kada se vadi, ako se ne zna točna namjena i primjena, grjehota je ubiti biljku.

Napisala Martina Bogdanić, izvorno za kolumnu Povratak prirodi tiskovine Burza