Bilje za učenje i koncentraciju

Stigla je jesen, a s njom i vrijeme učenja, sada je više nego u ostatku godine potrebno imati skoncentriranu glavu pa evo malo pomoći za studente. 

ruzmarinKoju ćemo biljku koristiti za poboljšanje koncentracije, zavisi od toga što nam se događa s mislima. Ako su misli trome i teške i nikako ih ne možemo pokrenuti, uzet ćemo bilje koje djeluje na cirkulaciju. U tom smislu pomoći će nam sam ružmarin ili ružmarin i iđirot. Uzmemo tri dijela ružmarina i jedan dio iđirota. Pomiješamo suhe biljke i od toga odvojimo jednu veliku jušnu žlicu mješavine. Nju prelijemo s dvije velike šalice kipuće vode, poklopimo i pustimo stajati sat vremena. Nakon toga čaj procijedimo i pijemo ga u gutljajima tijekom cijelog dana.

Ako su nam misli isprepletene i nemirne, trebamo uzeti bilje koje će ih smiriti. Tu će nam pomoći lipa, kamilica, matičnjak, valerijana, pa čak i menta. Koju od tih biljaka ćemo koristiti i u kojoj dozi, zavisi od osobe do osobe. Nekoga će šalica kamilice samo blago, za nijansu smiriti i prizemljiti, a nekoga će ta banalna kamilica toliko opiti da će ga poslati direkt na spavanje. kamilica

Veliku većinu ljudi valerijana će u potpunosti uspavati, ali nekoga će tek opustiti. Za početak i blagu varijantu možemo pomiješati tri dijela mente i tri dijela matičnjaka, uzeti jednu veliku jušnu žlicu mješavine i preliti s dvije šalice kipuće vode. Pustiti poklopljeno sat vremena, procijediti i piti na gutljaje tijekom dana. Ako nam je ovo preslabo, možemo pomiješati kamilicu i valerijanu pa probati s tim.

Za koncentraciju i pamćenje potrebno je da imamo dovoljno vode u organizmu. Zimi često ne pijemo dovoljno vode. Formula vode je H2O, dakle, sadrži u sebi kisik, a kisik je neophodan svakoj stanici i organu da radi, pa tako i mozgu. Kod napornog umnog rada (kao i npr. kod napora mišića nogu), taj kisik se pojačano troši.

Osim toga, uporno zaboravljamo da su nam za pravilan rad mozga neophodni minerali. Možemo kupiti minerale iz bočice, ali možemo se potruditi i prehranu obogatiti svakodnevnim unosom tamnozelenog povrća (nije bitno kojim, glavno da je tamnozeleno), a pogotovo orašastih plodova (oraha, badema, lješnjaka) i sjemenki (sezam, suncokret, bundeva).

Autor: Martina Bogdanić, fitoaromaterapeutkinja
Tekst je izvorno napisan za kolumnu Povratak prirodi Ri-telefax burza

Oglasi