BROČIKA, Ivanjsko cvijeće

Biljka cjenjena na svim područjima na kojima je rasla kao jedna od magičnih, najljekovitijih i najkorisnijih biljaka koje su se upotrebljavale u lječenju. Djeluje na tri velika sustava; jetru, bubrege i respiratorni sustav.

Botanički podaci:ivanjsko cvijeće, bročika
Biljka: Galium verum
Ljekarnički naziv: Herba Galii lutei
Porodica: Rubiaceae ( Bročike)

Drugi nazivi: Ivanjsko cvijeće, Ivanov cvijet/trava, slama Marije djevice, prava bročika, žuti broč

Stanište i rasprostranjenost: Rasprostranjena je skoro po cijelom svijetu (kao i kopriva) tako da ju nalazimo kao samoniklu biljku u Europi i Aziji, ponekad se nađe u sjevernoj Africi, doselila se i na sjevernu polutku Američkog kontinenta. Raste većinom na suhim travnjacima, ponekad uz rubove šuma, odgovaraju joj ista područja na kojima ćete naći kantarion i stolisnik. Uvijek na suncu.

Opis: Ističe se u travi nakupinama gustog ali nježnog/rahlog, izrazito mirisavog žutog cvijeća. Herba je krhka, lomljiva, stabljika četverouglasta a listovi perasti, vrlo tanki skoro igličasti i izduženi ( iako su vrlo mekani, ne bodu kao iglice bora npr). Bročika je uočljiva biljka za oko ali ono što je posebno karakteristično za nju je izraziti miris na med koji se zadržava i kad je biljka suha. Zato se u prošlosti upotrebljavala u jastučićima za san. Bročika naraste od 30- 120 cm zavisno od točnog varijeteta sjemena, vlage, uvjeta. U dubokim travama Slavonije vidjela sam bročike visoke i 120 cm ali na suhim pašnjacima Velebita gdje nema pretjerane vlage naraste od 15-40 cm, i kako „škrta zemlja čuva svoje blago” ona sa planine je mnogostruko više mirisala, i svježa i suha. Kada se bere bilje pored voda/rijeka treba se sjetiti onog starog narodnog pravila da treba brati što dalje od vode/rijeke jer voda „izvuče” njenu ljekovitost.


Srodne vrste: vrsta Galium ima više vrta a mi ćemo spomenuti samo 3; Galium verum (biljka o kojoj je tekst), Galium mollugo i Galium asparine. Galium mollugo je bijela bročika, skoro je identična ovoj žutoj samo su joj cvijetovi više bijele boje ( žućkasto bijele) ima siromašniju krošnju cvijeta i slabiju stabljiku koja teže podnosi težinu tijela biljke. Miris ima natruhu meda u sebi ali je više opor i zeljast. Općenito se smatra ljekovitom ali niti približno koliko Galium verum. Galium aparine se naziva još i priljepača, čekinjasta bročika. Ona je vrlo čest gost naših vrtova kao dosadan korov koji se hvata za odjeću,voli vlagu, hranjivo tlo i hlad. Na glasu je kao pomoć pri mršavljenju kada se redovito tokom par mjeseci kod svakog obroka pije po jedna šalica njenog čaja. Može se općenito koristiti kao i Galium verum ali je njena specifičnost u vrlo dobrom regeneriranju kože pa se čak i čisti sok koristi za često mazanje površina zahvaćenih seborejom ili psorijazom.

Slika: Galium mollugo – bijela bročika

Sastav i aktivne tvari: saponini, vitamini (najviše C), galiozin, aukubin, tanini, heterozid asperulozid (i primaverozid), razne kiseline i druge tvari koje nisu detaljno ispitane.

Berba: bere se gornji dio stabljike u cvatu koja se mora vrlo brzo sušiti na toplom i prozračnom mjestu. Bročika vrlo brzo potamni i izgubi svoj prepoznatljiv miris ali i dio ljekovitih svojstva, ako se ne poklope svi uvjeti oko sušenja i čuvanja. Slična stvar se zna dogoditi sa cvijetom bazge. Cvate od 5 – 8 mj zavisno od nadmorske visine, vremena i dostupne vlage.

Upozorenje: slične biljke koje se možda iz daleka mogu zamijeniti za Galium verum su zlatnica (Solidago) koja je druga biljka ali nije otrovna. Ona ima drugačiji cvat i definitivno puno veće i potpuno drugačije listove lanceolatasta oblika, dugačke do 30 cm. Zanimljivo je da se zlatnica i bročika izvrsno nadopunjuju u mješavinama za probleme s bubrezima. Također imamo Asperulu odoratu koja je kod nas naziva još i mirišljava bročika ali je poznatija pod imenom lazarkinja. Vrlo često se svrstava među Galiee iako to nije. Ona ima slična svojstva djelovanja i obje dijele isti spoj kumarin koji se ispušta kod suhe biljke a osim iste miomirise note ima još izraženije opuštajuće djelovanje.

Slike: Zlatnica – Solidago i Asperula odorata – lazarkinja

zlatnica

lazarkinja

Djelovanje i uporaba: Ivanjsko cvijeće je bila jedna od najobožavanijih biljaka kroz povijest ali u današnje doba je slabo ispitivana. Zapravo je jako zapostavljena u upotrebi. Još uvijek se primjenjuje u antitumorskim mješavinama zbog svog (ne još potpuno razjašnjenog) blagotvornog utjecaja na imunitet cijelog tijela.

Slovi za jednu od biljaka koja pomaže kod svih bolesti, koja je bez kontraindikacija i bez interakcija sa lijekovima. Ali ipak potreban je pojačan oprez u upotrebi kod svih oblika autoimunih bolesti, najtežih virusnih oboljenja (HIV), zbog pretjeranog stimuliranja imunološkog sustava koji povećava broj limfocita koji su zapravo nosioci virusa i njihov broj (virusa) naglo poraste. Treba imati na umu da svi imunostimulativni kod autoimunoloških bolesti potiču i onaj dio imunološkog sustava koji napada sam sebe (koji je pobrkao pojmove: štitnjača, ucelozni kolitis i sl). Dakle možemo povući neku paralelu kod djelovanja ivanjskog cvijeća i Echinacee purpuree, kod načina djelovanja, i imati na umu isti oprez.
Općenito djelovanje bročike je opuštajuće (mozak), detoksicirajuće, podiže imunitet kod prehlada, opušta tijelo (spazmi), vrlo dobro djeluje na kožu, potiče kretanje limfe, potiče čišćenje sekreta (respiratorni sustav). Najčešće se danas koristi zbog diuretičkog djelovanja (izbacivanje vode iz organizma) i kao vrlo blagi tonik za jetru i gušteraču. Kada se vidi na što sve djeluje logično je da je česta njena upotreba kod upala grla (grgljanje kao i sa čajem od kadulje ili petrovca (Agrimonia eupatoria).

Osnovni recept za pripremu čaja/infuza od ivanjskog cvijeća: 1 čajnu žličicu suhe biljke prelijemo sa 1 čašom (2-2,5 dcl) kipuće vode, pustimo da odstoji 15 min, procijedimo, zasladimo po želji medom, pijemo 2 čaše na dan u gutljajima. Ovakav čaj pomoć je kad treba pokrenuti vodu u organizmu (diuretik), kada se treba potaknuti imunitet kod gripe, prehlade ili lagano (dugotrajno) detoksicirati organizam. Kako djeluje diuretično, protubakterijski i općenito dobro na imunitet često se koristi u mješavinama (ili samostalno) kod raznih oblika problema s bubrezima.

Djeluje jako smirujuće i ljekovito na kožu pa time i sluznicu pa može pomoći kod afti i upala grla (duboko grgljanje). Vrlo je nježna, neiritativna i često se koristi kod težih i kompliciranijih tegoba na području usta, grla i ždrijela.
Iako to nije ispitivano i potvrđeno u modernoj medicini, mnogi narodi koji su živjeli na područjima gdje je rasla bročika prepoznali su njenu blagu a opet aktivnu pomoć kod najtežih oboljenja. Zato je bila vrlo čest sastojak antitumorskih mješavina.

Upotreba za kožu: djeluje smirujuće na kožu (kao kamilica) pa je dobra pomoć kod akni (djeluje i antibakterijski), umivanje u čaju ili kupke tijela. Za neka druga oboljenja kože bolje je usitniti biljku u mužaru i sokom mazati rane, kraste, osipe, peruti, seboreje i dr. Tu će pomoći G.verum ali ako imamo u blizini i G.aparine učinak će biti bolji. Učinak na kožu ide i iznutra preko blagog čišćenja jetre (parni organ kože) koju bročika blago tonizira i detoksicira. Iako nije toliko dobro kao svježi sok, za vrijeme kada nema svježe biljke bročika se vrlo uspješno macerira u uljima (isti postupak kao što se to radi sa kantarionom). Takvo ulje može se voskom „stisnuti” u mast.

Neke druge upotrebe: u prošlosti(u dobu prije sveprisutne popularne aromaterapije) naše bake i prabake radile su mirišljave jastučiće od bročike (kao što se to radi sa cvjetovima lavande). Takvi jastučići otpuštali su aktivan spoj kumarin koji je svojim mirisnim a opuštajućem djelovanjem pomagao kod nesanice. U krajevima gdje je bročike bilo puno radili su od nje cijele madrace („slamarice”). Također se žuti cvijet upotrebljavao kao prirodna boja (žutilo) za sireve, maslac i dr mliječne proizvode.

Upozorenje: biljka ipak sadrži tanine koji imaju puno poželjnih odlika ali također kod izrazito osjetljiva i jako bolesna želuca mogu „teško pasti” kao npr i medvjetka (medvjeđe grožđe).

Napisala: Martina Bogdanić, fitoaromaterapeut
Tekst je izvorno objavljen na stranicama biovrt.com