Postoje mnoge vrste kultivara rotkve ili povrtnice (Raphanus sativus) koji imaju bijeli, crveni, ljubičasti ili crni korijen. Neke od njih kao što su crna rotkva imaju veliko korijenje koje nekada zna doseći dužinu od pola metra, druge kao npr crvena rotkvica ima sitnije korijenje koje često koristimo sada u rano proljeće, na Uskrsnom blagdanskom stolu. Sve imaju sličan pikantan okus i sve su podjednako ljekovite s tim da je crna rotkva na posebno dobrom glasu. Crvena rotkva ili rotkvica kopa se uobičajeno dok je biljka još mlada i sočna te nema toliko izraženu ljutinu koja potječe od sumpornih heterozida. Lišće rotkve koristimo sitno izrezano kao dodatak salatama, kuhano kao prilog poput blitve ili špinata ili kao dio zelenih kašastih sokova.
Rotkvin korijen sadrži vitamine A i B kompleksa, natrij, kalij, magnezij, fosfor, željezo i mnoge druge minerale. Koristimo ga primarno za tretiranje disbalansa respiratornog sustava ali i detoksikaciju jetre, dizanje imuniteta, balansiranje probavnog sustava. U tom smislu potaknuti će na rad želudac, djelovati na redovitost probave, smanjiti nadutost te aktivirati međustanični metabolizam. Dakle, ako ju konzumirano u uobičajenim dozama kao prehrambenu namirnicu djelovat će nam blagotvorno na cijeli tijelo.
Ako imamo problema s probavom (zastoj, nadimanje) temeljito ćemo sažvakati dnevno 4 kom crvena rotkvica podijeljeno u pravilnim vremenskim razmacima. No ako imamo problema s gastritisom suzdržat ćemo se od konzumiranja sirove rotkve te ćemo ju koristiti kuhanu. Naime rotkvica koliko god da djeluje dobro na cjelokupni imunitet može nadražiti oštećenu sluznicu želuca (gastritis), upaljena crijeva ali je oprez potreban i kod problema sa žuči. Također ako imamo problema s hipertireozom (ubrzanim radom štitnjače) potrebno je da ograničimo njemu upotrebu.

Sve rotkve u terapeutskom smislu tradicionalno najčešće koristimo za tretiranje produktivnog kašlja s jakom sluzi. U tu svrhu izdubiti ćemo rotkvu nožem i na dnu napraviti malu rupu. Povrtnicu ćemo napuniti smeđim šećerom (ili još bolje medom, npr od kadulje) i pustiti da stoji preko noći da se otopi šećer i pusti sok. Ovako dobiveni sirup uzimat ćemo po 1 veliku žlicu svakih 3 sata na način da ćemo ga pustiti da se polako otapa u ustima. Zbog mukolitičnog i antibakterijskog djelovanja vrlo brzo će djelovati na širenje bronha, izbacivanja sluzi i smirivanje upale grla i kašlja. Drugi način je da sitno naribamo rotkvu, pomiješamo s medom ili šećerom i pustimo preko noći da pusti sok. Iscijedimo i spremimo u tamne bočice, čuvamo u frižideru. Sirup s medom imat će kraći rok trajanja i prosječno će trajati mjesec dana. Sirup sa šećerom možemo koristiti do 5 mjeseci.

Ovakav sirup najbolje će djelovati ako koristimo crnu rotkvu ali pomoći će i druge vrste. Ako imamo upaljene sinuse naribat ćemo rotkvu te ju u obliku obloga staviti na područje sinusa koje smo prethodno tanko namazali nevenovom masti. Kako je rotkvica ujedno i diuretik njena upotreba pomoći će nam kod pretjeranog zadržavanja vode u organizmu

Rotkvicu često miješamo sa zelenim salatama ili mladim lukom za salatu, ako smo ju stavili puno treba imati na umu da je potrebno paziti na to da ju pretjerano ne solimo nego samo dodamo jabučni ocat i maslinovo ulje. Zasoljena rotkvica dodatno otežava probavu pa je uputa za izradu salate od rotkvica posute šećerom možda malo neobična ali dobra opcija.

Dakle najobičnija Uskršnja namirnica- rotkvica, zapravo je vrlo zanimljiva i kompleksna biljčica. Ponovimo: potiče rad jetre, diuretik je, dobro djeluje na probavu, diže imunitet i vrlo je efikasno sredstvo protiv kašlja. Možete ju voljeti ili ne, ali sam sigurna da ćete ju sada drugačijim očima gledati kada ju vidite na blagdanskom stolu! Dobar tek i sve najbolje!.

Tekst je izvorno napisala Martina Bogdanić 2012. god za tiskovinu 24 sata