U Hrvatskoj ima popisano 16 vrsta lanilista a ljekovitim se smatra običan lanilist (žuti lanilist) Linaria vulgaris. Iako se u prošlosti koristio za čitav niz tegoba kao što su upale želuca i crijeva, visok krvni tlak, protiv zatvora, kao diuretik, protiv atrofije mišića, za razna kožna oboljenja, danas je oralna (unutrašnja) primjena napuštena jer biljka nije dovoljno istražena. Biljka je i blago otrovna i ljekovita, sadrži flavone. Poznata je po tome da oralna upotreba uzrokuje u isto vrijeme vodenaste proljeve i snažno izbacivanje mokraće iz tijela.

Danas kada su nam tijela pretrpana umjetnim supstancama iz hrane, pića i lijekova koje smo nekad morali koristiti, nećemo ju koristiti oralno jer nam može nepravilnom upotrebom nanijeti više štete nego koristi. Dakle ograničiti ćemo se na vanjsku primjenu. Prva primjena koja mi pada na pamet je umivanje u čaju i stavljanje obloga od ove biljke kod upale očiju. Lanilist općenito regenerira i osvježuje kožu, prokrvljuje ju, čisti nečisti ten te je na glasu da pomlađuje. Način primjene za ovu namjenu je svakodnevno umivanje u čaju od suhe biljke.

Osim toga isti ovaj čaj dermalno korišten smanjuje crvenilo, osipe, ubrzava zacjeljivanje rana, smanjuje upale na koži i smanjuje osjećaj svrbeži. Za tu svrhu se još uvijek upotrebljavaju mlako prohladne sjedeće kupke kod upale hemeroida. Kako je lanilist na glasu i da pomaže jačanju vena, ako to povežemo sa protuupalnim dermalnim djelovanjem odmah ćemo pomisliti i na mast protiv vena. I nećemo pogriješiti.

Još uvijek se od lanilista rade vrlo uspješne masti protiv upala vena. Za tu svrhu najbolje je prvo napraviti tinkturu lanilista, procijediti ju i zagrijati te polako umiješati u vruću mast. Alkohol će isparivati a ljekovite tvari ostati će u masti. Ovo je najbolji način izrade masti od lanilista jer se njegove ljekovite tvari tope većinom u vodeni/alkoholnim medijima a ne mastima. Isti slučaj je npr sa divljim kestenom. No ako želimo još malo pojačati mast od lanilista pri izradi kako je navedeno ona vruća mast će biti mast u kojoj se par dana namakala svježa biljka. Kod lanilista koristimo samo nadzemni dio biljke koju beremo u cvatnji, dakle cvijet i list. Iako on službeno cvate najčešće u srpnju zna se naići na biljku u cvatu još duboko u rujnu pa čak i u listopadu. Mast od lanilista dobra je naravno i za upalu hemeroida jer je upaljen hemeroid zapravo upaljena vena.
I za kraj još jedna zanimljivost; u prošlosti se suhi usitnjeni prah biljke koristio za posipanje protiv buha zbog svog insektocidnog djelovanja. Cvjetovi dugo traju u vazi pa sljedeće godine pokušajte uzgojiti ovu lijepu, iako invazivnu trajnicu, za bukete u vazi. Možda pomogne protiv muha i komaraca, nikad se ne zna.

Napisala: Martina Bogdanić, fitoaromateraputkinja i travarka

Članak je izvorno napisan za kolumnu “Povratak prirodi” portala Burza.com.hr