Postoje dvije vrste končare, prava končara, Filipendula ulmaria i gomoljasta ili obična končara koju se često naziva i suručica, Filipendula vulgaris.

Prava končara Filipendula ulmaria

Istraživanja rađena na Filipenduli ulmaria dokazala su njezin blagotvorni učinak na zdravlje. Ona ima široke listove relativno slične bazgi ili koprivi, raste na hranjivom tlu s dovoljno vlage ponekad na kontinentalnim područjima ali najčešće u gorskim rubovima šuma.

Filipendula vulgaris raste na travnjacima primorja i nižeg gorja gdje su livade prošarane kamenjem a trava niska i suha. Ona ima isti cvijet kao i prava končara (metličast cvat bjeličastih cvjetova) ali joj je list mnogostruko perasto razdijeljen i vrlo sličan listu stolisnika. Najjednostavnije rečeno kao da gledate list stolisnika ali više puta uvećan. Filipendula vulgaris nije se posebno istraživala, ali se kroz tradiciju uvijek koristila istovjetno pravoj končari. Na područjima gdje je rasla zamjenjivala je u upotrebi pravu končaru jer one nikada ne rastu na istim područjima.

Okus im je jak i specifično aromatičan, te vrlo lako preuzme dominantnu notu u čajnim mješavinama.
Končara je dosta česta biljka, što je dobro, jer je ona mnogostruko korisna za ljudsko zdravlje.
Sabire se gornja trećina biljke ubrana u vrijeme početka cvatnje. Suši se rasprostrta u tankom sloju ili vezana u snopiće na prozračnom mjestu u hladu. Nekada se koristio i korijen ali je ta upotreba napuštena jer se tako nepotrebno uništava ova vrijedna trajnica. 

Končara se vrlo često naziva i prirodni aspirin jer sadrži salicilnu kiselinu sličnu poznatom lijeku Aspirin. Ona djeluje na snižavanje temperature, snažno potiče znojenje, diuretik je i spazmolitik. Savršena je biljna pomoć kod povišene temperature, gripa, prehlada i grlobolja, dobro djeluje kod kroničnih i akutnih bronhitisa jer djeluje specifično na bronhe i općenito jača respiratorni imunitet.

Djeluje i snažno protuupalno i protiv bolova pa će nam biti pomoć kod glavobolja i zubobolja ali sjetit ćemo je se, i to s pravom, kod reumatoidnog artritisa, dok se u anglosaksonskim zemljama nekada davno koristila i kod čira na želucu. U tradicionalnoj medicini naših krajeva često se koristila i kod pretjeranog zadržavanja vode u tijelu pogotovo oko zglobova. No trebamo imati na umu da ju ne smijemo koristiti u trudnoći. Končara djeluje i protubakterijski, pa kada ovo djelovanje povežemo sa diuretičnim djelovanjem jasno nam je zašto se koristila i kod urinarnih infekcija.

Vrlo je važno imati na umu da ju ni na koji način ne smiju koristiti ljudi koji imaju alergiju na Aspirin (isto upozorenje vrijedi i za upotrebu vrbe koja također sadrži salicilate). Končaru ne smijemo koristiti u trudnoći i kod djece.

Krajem srpnja najčešće je vrijeme njezine cvatnje (a to znači i branja). Sama cvatnja končare (ali i svih drugih biljka) zavisi od nadmorske visine, količine oborina i prosječnih temperatura. Ove godine je bilo više hladnijih dana nego je to uobičajeno za ovo doba godine. Nikada sa sigurnošću ne možete znati u kojoj fazi rasta je neka biljka. Zato znate što vam je činiti; redovito bar dva puta tjedno prošetavati prirodom i pratiti razvoj biljaka. Biti ćete u skladu s prirodom i jačati imunitet. Potražite na livadama oko vas končaru. Sigurna sam da raste negdje u blizini, trebate ju samo prepoznati. 

Oblozi u obliku kaše od svježih listova koriste se za rane, posjekotine i ubode insekata.

Čaj protiv prehlade, gripe
Končara se uvijek koristi kao čaj od suhe biljke. 1 veliku žlicu sitno isjeckanog lista i cvijeta končare preliti s 1 šalicom kipuće vode. Obavezno poklopiti i pustiti da odstoji 15 min. Procijediti, zasladiti medom i popiti na gutljaje. U vrijeme prehlade popiti dnevno 3 ovako pripremljene šalice čaja.

 Autorica: Martina Bogdanić, fitoaromaterapeutkinja
Članak je u originalu objavljen u novinama 24SATA kao dio stalne kolumne “Priroda liječi”