Autor teksta: Uroš Ivković      

foto by Boris Pavelić

Priroda nudi rješenje u vidu eteričnih ulja biljaka, baznih ulja, hidrolata i tinktura. To je jednako dobro rješenje, istovremeno potpuno neškodljivo te primamljivo olfaktornim stanicama. U ovom članku dat ćemo kratki prikaz povijesti kemijskih repelenata i sugerirati izradu istih od prirodnih sirovina, jer industrijska kemija gubi bitku pred prirodom, koja je zdravija a i učinkovitija.

Velika većina repelenata na policama drogerija i ljekarni i dalje plovi na slavi famoznog DEET-a (N,N-diethyl-meta-toluamide, ili N,N-diethyl-3-methyl-benzamid) i nešto manje poznatog Icaridina (hydroxyethylisobutylpiperidinecarboxylate). Na uputama često piše da se ne smiju nanositi nekoliko puta zaredom, no realno, vrlo malo ljudi čita sitna slova i slijedi takve upute.

Američka agencija za hranu i lijekove DEET je okarakterizirala kao blago otrovan spoj (*slightly toxic, kategorija 3 od 4), klasificiran je kao pesticid i dokazano štetan za centralni živčani sustav čovjeka http://beyondpesticides.org/pesticides/factsheets/deet.pdf http://www.environmentalhealth.ca/spring03hazards.html

U kozmetičkim preparatima njegov postotak obično varira od 3% pa do 30%, jer je istraživanjima utvrđeno da preko 30% udjela ne doprinosi dugotrajnijoj zaštiti. Spoj je otkrio i izumio Samuel Gertler za američku vojsku 1946. godine, jer su američke trupe često boravile u područjima koja su bila jako opasna zbog raznih groznica i virusa prenošenih komarcima. To su najčešće: virus zapadnog nila, žuta groznica i malarija. U specifičnim i vanrednim situacijama ovo je bio prihvatljiv proizvod za obranu od smrtonosnih izazova vojske po tropskim šumama. Ova malena bića nisu više rezervirana u tako velikom broju samo za tropske šume nego su sveprisutna i zagarantirana gdje god se nalazili na Zemlji.

Iako je DEET u početku koristila samo vojska, nakon 1957. je ušao u komercijalnu i širu javnu upotrebu. U zadnje vrijeme sve je više znanstveno-istraživačkih članka koji kažu da industrija (čitaj DEET) gubi bitku sa prirodom i kukcima?

http://news.nationalgeographic.com/news/2010/05/100510-mosquitoes-deet-bug-repellent-science-environment/ http://www.sciencedaily.com/releases/2010/05/100506092733. 

http://www.pnas.org/content/107/19/8575.

Naime geni komaraca mogu mutirati i kroz nekoliko generacija steći otpornost prema deet-u i drugim umjetnim repelentima. Ovo je stara priča već viđena sa herbicidima i gmo-biljnim kulturama koja govori samo jedno – varati prirodu možemo samo kratkoročno!

Problematična je i činjenica da industrijski, tijelu škodljivi, sastojci iz klasičnih repelenata poput icaridina (bayrepel i saltidin) i deet-a nisu jedina opasna kemikalija s kojom mi dolazimo u kontakt. To je zabrinjavajuće ako gledamo tijelo u cjelini kao jedinstven organizam. Mi bismo svi željeli biti zdravi i uživati još dugo u životu. Strane kemijske supstance koje zatrpavaju naš limfni sustav, jetru i bubrege toksinima oslabljuju organe zbog dugogodišnjeg kumulativnog učinka (škodljiva kemija u vodi, hrani, piću, kozmetici itd.).

Rješenje nam je cijelo vrijeme bilo ispred nosa, i lijepo miriše! To su ponovno naše biljke! Bilo da se radi o repelent-mješavini za prostor ili za direktnu dermalnu primjenu eterična ulja biljaka (http://www.treehugger.com/lawn-garden/cdc-confirms-lemon-eucalyptus-oil-as-effective-as-deet.html#14041485195551&action=collapse_widget&id=3782219) po učinku stoje uz bok svim konvencionalnim mješavinama na tržištu. 

Od eteričnih ulja biljaka najjači repelenti su: limunski eukaliptus (Eucalyptus/Corymbia citriodora), različite vrste citronele (Cymbopogon winteranius, C.nardus, C.citratus) i geranij (Pelargonium asperum), lavandin (Lavandula hybrida), cedar (Cedrus deodara), lovor (Laurus nobilis) i menta (Mentha piperita). Neka od ovih eteričnih ulja mogu izazvati alergiju kod jako osjetljivih osoba. To je zato jer svatko može biti alergičan na neki kemijski ili biljni spoj. Poseban oprez je potreban kod korištenja citronela, znaju biti više iritirajuće zbog 90% aldehida u sastavu, mada iz mog iskustva nije bilo problema sa navedenom biljkom dok god se poštuju doze (ne preko 5%).

Repelent-mješavinu za deodoriranje prostora izradit ćemo od 70-95% alkohola i željenih eteričnih ulja. To mogu biti: citrusni eukaliptus i metvica paprena, ili pak lavandin budrovka i citronela javanska ili neka druga. Postotak eteričnih ulja u mješavini ovisiti će o željenoj jačini smjese, primjerice umjereno blaga 5% mješavina u praksi će značiti približno 100 kapi u 100ml 90% alkohola. Ovakve mješavine osim što će biti učinkovite, sjajno će mirisati, neutralizirati će neugodne mirise, te istovremeno djelovati antibakterijski, antivirusno i antifungalno. Osim ljeti kada ih prvenstveno koristimo kao repelente, deodoriranje prostora ovim mješavimana može nam dobro posluži i u periodima viroza i gripa za osvježavanje i dezinfekciju prostorija. Svakih nekoliko sati obnovimo raspršivanje mješavine po prostoru ili odjeći, ako su u pitanju veće prostorije tada je pametnije koristiti difuzer, to je naravno puno profinjenija ali i skuplja varijanta.

Sljedeća metoda zaštite koja se meni osobno pokazala dosta trajnom ali i vrlo praktičnom kod dužeg boravka u prirodi ili večernjeg rada u vrtu, je utrljavanje uljnih mješavina u kožu. Radi se o mješavini jednog ili nekoliko eteričnih ulja otopljenih u nekom baznom ulju. Za ove vruće ljetne dane najbolje bi bilo izabrati sezamovo ulje koje odlično hidratizira kožu, štiti UV-faktorom četiri, te se neće se kvariti jer je jako stabilno na zraku i sobnoj temperaturi.

Primjer bi bio 3 ml citrusnog eukaliptusa i 4 ml citronele indijske u 100ml baznog sezamovog ulja. Dakle 60 kapi eukaliptusa i 80 kapi limunske trave ukapati u bočicu sa uljem i dobro protresti i pustiti par sati da se eterična ulja rastope i dobro pomješaju! Možemo koristiti staklenu ili plastičnu bočicu, bitno je da ima raspršivač ili pumpicu na sebi radi lakše upotrebe. Dobro utrljati i umasirati smjesu na otkrivene dijelove tijela – ruke i noge. Repelent traje i do 4 sata, a namazati se možemo nekoliko puta na dan ovisno naravno o situaciji i raspoloženju i broju komaraca u tom trenutku.

Za trudnice i djecu ispod 5 godina u pravilu ne koristimo eterična ulja. Izuzetak može biti prava lavanda, primjer 25 kapi lavande u 50ml baznog ulja badema. U slučaju ove osjetljive skupine sugeriram korištenje hidrolata (cvjetne vodice) prave lavande ili lavandina budrovke. Lavandin je nešto bolji repelent nego lavanda, puno se uzgaja po Hrvatskoj, pa ga možemo naći čak i u ekološkom uzgoju po povoljnim cijenama! Meni osobno se fantastičnom pokazala mješavina od 75 ml hidrolata lavandina i 25 ml tinkture eukaliptusa globulusa, stablo tog eukaliptusa dobro uspijeva i u našem priobalnom pojasu te otocima. Ova je mješavina i dalje potpuno sigurna i terapeutska no nešto je bolji repelent nego kad koristimo čisti hidrolat koji brzo ishlapi sa kože. Osobno vodim aktivan sportski život i jako sam puno na biciklu u prirodi, čak i ova „baby“ varijanta sa tinkturom eukaliptusa pokazala mi se učinkovitom.

Evo i jedna vrlo jednostavna travarsko-poljska metoda zaštite puno puta isprobana: ako se nalazimo na livadi ili u šumi, a nemamo ništa od gore spomenutih pripravaka, treba pronaći smrdljivu pastirsku iglicu (Geranium robertianum) pa njome dobro istrljati noge i ruke. Djelovati će kao privremeni repelent za komarce, ali oprez potreban kod osoba sa osjetljivom kožom. Ako smo u vrtu možemo se poslužiti istom tehnikom samo sa vrtnom varijantom repelenta a to će biti mačja metvica (Nepeta cataria).

I za kraj napomena: pametno je koristiti samo vrhunska eterična ulja dokazane provjerene i konstantne kvalitete poput Florihane, Oshadhi i Pranaroma, po mogućnosti iz organskog uzgoja kad god možemo. Sa svakom kupnjom dajemo glas za promjenu kakvu želimo vidjeti na Zemlji i u svojoj okolini, to je za mene, a vjerujem i za vas, uzgoj ljekovitog bilja na zdravom tlu bez petrokemije i pesticida. Također sa svakom kupnjom procesuirane hrane ali i farmaceutskih kozmetičkih preparata i kemijskih repelenata dajemo glas za petrokemiju ili za prirodu.