Maslačak: jestiva i ljekovita biljka

maslačakGotovo svatko poznaje maslačak, korov žuta cvijeta koji raste na svakom koraku. Kada kažem na svakom koraku mislim prvenstveno na kontinent. Na suhoj zemlji uz more maslačak će biti puno rjeđi, no i tamo će imati svoje predstavnike. Naime rod Taraxacum (maslačak) ima u Hrvatskoj popisanu 21 vrstu tako da ne očajavate ako ga ne znate sa sigurnošću prepoznati.

Maslačak o kojem danas govorimo je ljekoviti maslačak, to je onaj najobičniji koji često raste po parkovima, sa kojeg djeca pušu „padobrance, lampione“ i koji vas razveseljava svojim veselim žutim cvijetom. Taj maslačak (Taraxacum officinale) ima nekoliko podvrsta i oblika a promjenjiv izgled biljke ovisi i o staništu, sastavu zemlje i sl. Tako će kod jednog  maslačka listovi biti duboko perasto urezani dok će kod drugog više sličiti na duguljaste listove radića. Ako niste znali, radić, popularna salata, zapravo je kultiviran oblik divljeg maslačka. Bitno je znati i da su sve podvrste biljke Taraxacum officinale ljekovite. I to ljekovite od vrha do dna biljke!

Netom otvorene žute cvjetove možemo brati, sušiti i od njih praviti čaj. Taj čaj će nam blagotvorno djelovati na imunitet respiratornih organa kod prehlada. Kako je blago gorak nježno će nam stimulirati i rad jetre, minerali iz njega će nahraniti tijelo i ubrzati nam oporavak. Tradicionalna medicina vrlo često i uspješno koristi stapke od cvijeta (šuplju stabljiku) za tretiranje povišene razine šećera u krvi. U tu svrhu dnevno se jede svježih 20 kom stapki (bez cvjetne glavice) u razdoblju od 3 mjeseca.maslačak ruka

List maslačka je pravi dragulj, ako ikako možete nabaviti mladi list redovito ga jedite na salatu. Nevjerojatno brzo mineralizira tijelo i ako vam treba mineralno-vitaminska bomba list maslačka je pravi izbor. Koristili su ga još stari Kinezi a poslije se njegovo poklonstvo proširilo po cijelom svijetu. Posebno je bio obožavan u srednjem vijeku, a danas znamo da sadrži obilje vit C, karotin, željezo, kalcij, fosfor, vit A, pa čak i nešto bjelančevina. Sušeni list maslačka osim mineralima na tijelo djeluje i kao diuretik (pojačava mokrenje) pa se zbog toga koristi za snižavanje krvnog tlaka. Ako ga berete prije cvatnje biti će manje gorak jer zna biti zaista snažno gorak. Ta gorkoća potječe od tvari  taraksacin koja ujedno snažno drenira jetru i žuč. Čišćenjem jetre direktno djelujemo na imunitet pa tako i druge tegobe koje koje su direktno povezane sa jetrom; akne, alergije, visok kolesterol u krvi i dr.

Pored lista danas je u fitoterapiji najraširenija upotreba korijena maslačka. On je prava mala biljna tvornica. Prepun je kalija. Ako ga kopamo u rano proljeće biti će prepun minerala (puno više nego list), ako ga kopamo u kasnu jesen u njemu će se transformirati više inulina koji će nam snižavati šećer u krvi. Puno je snažniji diuretik nego list, blago otvara, drenira jetru i žuč, ubrzava metabolizam, poboljšava apsorpciju hranjivih tvari, povoljno djeluje kod probavnih tegoba i slabog apetita. Naime zbog gorkih tvari otvara apetit pa ga je potrebno piti netom prije jela, iskoristiti ćemo sve njegove prednosti a neće nam toliko utjecati na količinu hrane koju ćemo pojesti.  Ne smije se piti kod začepljenja jetre i žučnih kamenaca.Taraxacum officinale

Zanimljivost – maslačak kao da zna kada se neki travnjak kosi pa će istjerati cvijet u cvat puno brže nego na dijelovima koji se ne kose ( čak samo na 3 cm stabljike)

Recepti:

Čaj od lista maslačka: 2 velike žlice suhog isjeckanog lista prelijemo sa 1 šalicom kipuće vode, poklopimo na 15 min, procijedimo i popijemo 3 šalice na dan.

Čaj od korijena maslačka: 1 veliku žlicu suhog korijena kuhamo na vrlo laganoj vatri 10 min, maknemo sa vatre, poklopimo, i nakon 10 min popijemo, dnevno je potrebno popiti 3 šalice. 

Med od maslačka: 250 cvijetova maslačka prelijemo sa 1 litrom hladne vode, pustimo preko noći, procijedimo, dodamo 1 kg smeđeg šećera i sok od 1 limuna, kuhamo na laganoj vatri 20 min, ulijemo još vruće u zagrijane staklenke i dobro zatvorimo.

Nadomjestak za kavu – suhi korijen prepržimo, sameljemo i kuhamo kao kavu.

Cvijetove uberemo prije nego se razviju još dok su u fazi samog pupa (vrlo blizu rozete) koristimo ih kao ukusno ukiseljeno povrće slično kaparima. Najčešće ih iskopam skoro iz zemlje jer stapka sa cvijetom vrlo brzo raste.

Autor: Martina Bogdanić, fitoaromaterapeut
Članak je izvorno objavljen u novinama 24sata kao dio stalne kolumne “Priroda liječi” 20. veljače 2014.

maslačak 24sata

Oglasi