INTERVJU: Novi list, Martina Bogdanić

Novi list je 31. svibnja 2012.godobjavio članak o našoj voditeljici udruge Martini Bogdanić.

Više o tome kako ju je život usmjerio na bavljenje ljekovitim biljem i aromaterapijom pročitajte u članku ispod slike.

Kliknite na sliku za otvaranje PDF-a, te ga po potrebi povećajte

NOVI LIST, 31.svibnja 2012.god, “Divljim sam biljem riješila zdravstvene probleme”

Uglavnom kad nas zdrastveno stanje primora počinjemo razmišljati o nekim prirodnim ljekovitim sredstvima poput čaja, no, ima i onih koji ljekovito bilje i prirodnu kozmetiku smatraju svojim stilom života, te se služe svim njihovim blagodatima. O ljekovitom bilju i prirodnoj preparativnoj kozmetici porazgovarali smo s mladom travaricom Martinom Bogdanić. Martina koja se educirala za fitoaromaterapeuta iza sebe ima puno stručnih članaka te održanih radionica na temu ljekovitog bilja i prirodne kozmetike. Djeluje kroz Udrugu za fitoaromaterapiju “Studio Martina&Natura” u Rijeci.

Za početak nam recite kad se rodio vaš  interes za ljekovito bilje i prirodnu kozmetiku?
– Kao malena sam često boravila u Slavoniji kod svoje bake. Tamo sam naučila neke osnove, jer je bilo sasvim normalno da se sapun radi kod kuće, brati ljekovito bilje… Baka me naučila da koristim list od trpuca za —, da ga izgnječim, sažvačem a onda pljunem na ranu. Naravno, podučila me i korištenju drugih biljaka u ljekovite svrhe. Žene sa sela kad ih nešto boli odu u vrt i uberu što im treba za spravljanje lijeka. Kasnije kad sam malo odrasla sve što me baka naučila dobro mi je doąlo. Kako živim u prigradu na rubu šume već kao dijete sam često boravila u šumi, naučila brati gljive, šparuge i raznovrsno bilje. U mojim počecima nije bilo interneta ali sam malo pomalo nadopunjavala svoje znanje. S petnaest godina dobila sam jaki neurodermatitis. Bilo je ljeto, bila sam sva u krastama i na prvoj pomoći dobila sam inekciju. Dermatitis je bio tako jak da mi je prijetilo gušenje a koža cijelog tijela bila mi je ispucana i nabrekla. Nakon tri dana pomoću inekcije koju bih dobila stanje bi se primirilo. Uspavali bi me, mene i moj imunološki sustav. Nakon buđenja neko bi vrijeme dobro funkcionirala a onda bi se dermatitis ponovo pojavio. To je mene užasno mučilo. Bilo mi je grozno. Kako sam stalno visila po bolnici jednom mi je prilikom jedna starija bakica, koja je sjedila u čekaonici, rekla da obratim pažnju na to da sam možda alergična na konzervanse i da pratim što jedem, te da si zapisujem reakcije na određene namirnice. Od 1. travnja do 2. listopada bila bih u dugim rukavima jer su mi dijagnosticirali alergiju na sunce. Nisam imala što izgubiti. Počela sam zapisivati što jedem i uvidjela što nesmijem jesti a to su bila jela iz konzervi, iz teglica. Sve što nije svježe sadrži konzervanse. Kako sam i prije čitala o bilju u potpunosti sam se posvetila tome. Rekli su mi da moram očistiti jetru. Otišla sam u šumu i ubrala bilje koje je korisno za to. Na taj način sam riješila svoje zdrastvene probleme. Posvetila sam se intenzivnom proučavanju bilja. Sada
berem preko 150 vrsta ljekovitog bilja. Godišnje uberem 50, 60 vrsta bilja, odnosno koliko mi treba. Godine 2006. čula sam za Centar Cedrus i dr.sc.Stribora Markovića i prošla njihov tečaj za edukaciju fitoaromaterapeuta. Od Stribora sam naučila jako puno, pogotovo kemijski način djelovanja ljekovitog bilja i eteričnih ulja na tijelo. U narodnim knjigama o ljekovitom bilju nema odgovora na pitanje – zašto nešto djeluje tako kako djeluje.
Što biste savjetovali svima koji u ovom razdoblju žele pročistiti organizam.
– Za proljetno čiąćenje je moľda malo kasno jer je proljeće prošlo. S čišćenjem treba započeti u veljači, ožujku i na jesen, u listopadu, kad organizam sprema zalihe. Primarno čistiti jetru znači drenirati je. Korisno je koristiti korijen čička, kičicu, stolisnik. Ima različitih biljaka koje mogu biti korisne, njih četerdesetak, no, za to je bitno uočiti što je u organizmu poremećeno. Ako netko ima povišeni kolesterol treba uzimati pripravke artičoke, ako ima osip na koži i akne na licu onda prirpravke korjena čička. No da bi se to ustanovilo treba se posavjetovati sa stručnom osobom.
Nedavno se dogodio smrtni slučaj zbog konzumacije otrovnih biljaka greškom.
– Ima jako puno biljaka koje su slične a koje su otrovne. Važno je napomenuti i da svaka biljka ima neki utjecaj na tijelo. Treba dobro poznavati svojstvo te biljke. Primjerice banalna kopriva koja nije otrovna nije dobra za nekoga tko ima nizak tlak, jer s obzirom da je kopriva djuretik utječe na smanjivanje tlaka. Ljudi ponekad previše olako shvaćaju utjecaj biljke na tijelo. Potrebno je stoga dobro se educirati.
Vi držite predavanja o branju ljekovitog bilja.
– Da. Imamo preko 120 sati teorije prije nego li krenemo u prirodu brati bilje. Jako puno se radi i na kontraindikacijama te drugim važnim faktorima. Sad je u modi biti vikend travar. To ne zagovaram i smatram štetnim. Moji učenici najprije dugo griju klupu, imaju domaće zadaće a potom ispite, i na teren se ide tek kad su spremni za to. Kad se sve zna o nekoj biljci trenutak kad je se po prvi put vidi u prirodi i ubere je poseban. Kad to mjesecima išćekuješ više je nikad ne zaboraviš. To je princip po kojem radim i smatram da je dobar.
Na kojim lokacijama idete brati ljekovito bilje?
– U Gorskom kotaru,  u Istri, na otocima, puno sam na Velebitu, čista područja Slavonije… Ljudi koji vole prirodu uvijek nađu put do dobre lokacije. Kad se čovjek prepusti intuiciji uvijek nađe ono što traži. Svakako da treba biti što dalje od civilizacije, kako ne bi bilo zagađenja bilo koje vrste.
Smatrate li da je iznimno korisno koristiti aromatično bilje u prehrani?
– Da, svakako. Osim što daje aromu djeluje i na poboljšanju probave, protiv bakterija, nadimanja. Treba ga koristiti.
Dobro ga  je onda recimo uzgajati na balkonu ili u vrtu.
– Da, svakako bolje je uzgajati ga negoli recimo koristiti ono kupovno iako uvijek preferiram samoniklo, dakle divlje.
Ima li neka biljka za kojom tragate s obzirom da ste mi rekli kako postoje neke vrste koje vas posebno fasciniraju?
– Da naravno, ali vam neću otkriti o kojoj se biljki radi, već samo da je riječ o biljci za jetru.
Pretpostavljam da ste se upuštali u jednodnevno preživljavanje u šumi?
– Da, samo što nisam sama spavala u šatoru već u planinskoj kućici. Ipak je nezgodno spavati sam u šumi. Dovoljno je sa sobom ponijeti dovoljno vode, pinku dobrog kruha, sol i groždice, za šećer. I da ne poznajete teren s tim u vreći ćete preživjeti.
Ima li neka lokacija koju biste voljeli istraľiti?
– Ima ih još par, po susjednim zemljama, jer sam fokusirana na europsko bilje.
Bavite se i izradom prirodne kozmetike.
– Da. Korištenje prirodne kozmetike samo je jedan od načina prirodnijeg načina života. Prednost je ta što u njoj nema konzervansa, aditiva i zaista je ljekovita za kožu. Izrađujem zaista puno toga od preparativne prirodne kozmetike.

Oglasi