Postoje mnoge vrste vrba, u Hrvatskoj ih je popisano čak 34, što vrsta što podvrsta. To su naprimjer vrba iva (Salix caprea), barska vrba (Salix cinerea), krhka vrba (Salix fragilis), crvena vrba (Salix purpurea) i druge. Sve su se one na neki način koristile u tradicionalnoj fitoterapiji, no uvijek i ispred svih je po svojoj ljekovitosti bila bijela vrba (Salix alba).

Ona, kao i druge vrste vrbe voli kontinent, zemlju i vodu. Često ćemo ju naći kako moči noge u kakvoj močvari, raste uz obale rijeka i na vlažnim rubovima šumskih čistih područja sa puno vode. Vrba je dvodomna biljka, stablo, to znači da će na jednom stablu cvasti samo ženski cvjetovi na drugom samo muški.

Tradicionalno se za ljekovite svrhe sakupljaju u proljeće vršci i pupoljci listića mladih grančica te kora sa grana debljine od 3 – 5 cm. Kod sušenja se treba obratiti pozornost na to da se biljni materijal zaista vrlo dobro posuši jer što zbog doba godine kada još nije toliko toplo, što zbog samog biljnog materijala, lako je moguće da u njemu zaostane vlage zbog koje će se upljesniviti.

Vrba sadrži kao glavnu aktivnu tvar salicin, salicilni alkohol, trijeslovine, brojne flavonoide (većinom kvarcetol), katehinske tanine, smolu, gumu, vosak, kavenu i ferulnu kiselinu i dr.

Njena upotreba u ljekovite svrhe kod ljudi ali i životinja seže tisućljećima unatrag. U novijoj povijesti (što će reći u antičko doba i srednjem vijeku) smatrala se neprikosnovenim sredstvom protiv vrućice i reumatskih tegoba. Svojstvo snižavanja temperature vrba zahvaljuje upravo salicinu i salicilnim kiselinama. One su se po uzoru na vrbu izdvojile i počele sintetički proizvoditi počekom 20. stoljeća kada je počela proizvodnja acetilirane salicilne kiseline pod nazivom Aspirin.

Kako je danas djelovanje aspirina općoj javnosti puno poznatije nego djelovanje vrbe, možemo povući jednu vrlo banalnu ali istinitu crtu poveznicu i reći da sve ono na što djeluje aspirin djeluje i vrba.

Dakle vrba djeluje na snižavanje temperature, na preznojavanje, na smanjenje bolova, na vrlo blago (ako baš moramo odrediti smjer djelovanja) razrjeđenje krvi, djeluje antiseptički i protuupalno. Dakle za ovo razdoblje godine kada su prehlade ali i gripe česte, vrba je dobar izbor.

Možemo ju koristiti kod raznih upala, povišene temperature, upale grla, kod glavobolja, bolova u zglobovima. Iako će pomoći i kod menstrualnih bolova nećemo ju koristiti ako imamo velike izljeve krvi.

Vrba djeluje tako da utječe na centar za toplinsku regulaciju i širi periferne žile, pojačava metabolizam i znojenje. Kako djeluje na smanjenje upale ali i protiv boli može se koristiti i kao prva pomoć kod gihta i reume, također se često koristila za grgljanje kod upale desni i krajnika ili kao oblog lokalno bilo gdje je upala bila blizu kože.

Osim toga kako vrba djeluje i protubakterijski i protuvirusno možemo ju koristiti kod želučanih i crijevnih tegoba. Također kako djeluje protubakterijski a blago pojačava mikocirkulaciju, čaj od vrbe se učestalo koristio za tretman prhuti (one sitne prhuti koja najčešće potiče od bakterija) i za poticanje rasta kose. Jednostavno rečeno, vrba je potrebna biljka svake kućne biljne ljekarne.

No potreban je oprez, ne smije se upotrebljavati kod ljudi koji su alergični na salicilate ili Aspirin, te kod trudnica. Oprez je potreban i kod osoba koje imaju dijabetis jer vrba vrlo, vro blago kod takvih ljudi može djelovati na razrjeđivanje krvi.

Vrba se ne smije piti u velikim količinama. Do maksimalno pola litre na dan biti će dovoljno.

Čaj se spravlja tako da se 1 čajna žlica dobro samljevene kore i lista stavi u šalicu hladne vode na bar dva do tri sata. Nakon toga sve zajedno podgrijavamo do vrenja, procijedimo, zasladimmo i pijemo na gutljaje.

Kupelji: 100 g kore stavimo u 1 litru vode i pustimo da stoji dva do tri sata, nakon oga stavimo na vatru i nakon što zavrije pustimo poklopljeno pola sata. Ovu tekućinu dodajemo vodi u kadu kod reumatskih bolova, uklještenja ili drugih bolova tijela.

Mast: 1 veliku žlicu samljevene kore vrbe stavimo u zdjelu u kojoj smo prethodno rastopili 5 žlica nesoljene domaće masti, promiješamo i maknemo odmah sa vatre. Pustimo poklopljeno a se ohladi i nakon 24 sata ponovo zagrijemo i procijedimo kroz gustu tkaninu. Mast je pogodna za mazanje mjesta bolnih, upaljenih i reumatskih područja.

Upotreba kod životinja: čajem od vrbe ispiremo rane kod životinja ili prah od mljevene kore posipamo po ranama jer vrba djeluje protubakterijski, protuupalno i pomaže zarastanje rana.

Tekst je napisala 2014. godine Martina Bogdanić, izvorno za kolumnu u tiskovini 24SATA