Trnina – plavi plodovi beru se tek nakon mraza

Trnina, Pranus spinosaPranus spinosa je latinsko ime za trninu, čest grm u primorskom kraju. Grm ima male zelene listiće, bijeli cvijet koji cvate u proljeće i tamnoplavu okruglu bobicu ploda nalik šljivi. Plave bobice koje dozrijevaju u jesen možete vidjeti u šetnjama prirodom upravo sada i vrlo vjerojatno posegnuti ćete rukom za njima. Onaj tko ne zna o kakvoj divljoj voćki se radi možda će pomisliti da ga čeka ukusan sladak plod okusa sličnog šljivi, no prevariti će se. Trnina je izrazito trpka, skoro momentalno stegnut će vam usta a možda i grlo ako ste uzeli više bobica na kušanje. Kiseli okus koji probija iza trpkog osvježiti će vas na kratko ali će onda trpkost ponovo prevladati.

Bobice trnine beru se tek nakon što ih je ofurio bar jedan mraz. Tada se trpkost gubi a kiseli okus se zamjenjuje slatkim. Probajte ih, ako je tako trnina je spremna za berbu. Od nje radimo sokove, pekmeze i marmalade a možemo ih i sušiti za čaj. U primorskom kraju nazivaju ju ponekad i crnim glogom te ju preporučavaju za tegobe srca. No po knjigama o ljekovitom bilju nisam baš previše našla takvih podataka. To ne znači da tvrdim da ne pomaže za neke ovakve tegobe uopće ili niti u jednom slučaju ali o znači da ja nemam takvih informacija. Ono što znam je da je trnina poznata po tome da je njen suhi cvijet hvaljen za otvaranje a suhi list za zatvaranje probave te da je čaj od lista i bobica na glasu za grgljanje kod upala grla i desni. Pekmez ili marmelada od zrelih promrzlih plodova omiljen je kao namaz koji pospješuje stolicu te se još uvijek često izrađuje pogotovo za primjenu kod djece a pun je minerala i vitamina sa naglaskom na vit C.

Jedan od recepata za pekmez: bobice trnine koje je bar jedanput (idealno dva, tri puta) ofurio mraz zgnječiti i iscijediti sok. Izvagati količinu soka i na to dodati istu količinu smeđeg šećera. Zakuhati miješajući dok se sav šećer ne rastopi. Puniti u male staklenke. Zatvoriti ih, podložiti pod njih krpu i pastelizirati u dubokoj tacni za kolače sa vodom u pećnici.

Napisala: Martina Bogdanić, fitoaromateraputkinja i travarka

Članak je izvorno napisan za kolumnu “Povratak prirodi” portala Burza.com.hr

Oglasi