Lipe cvatu u lipnju, to znamo po imenu šestog mjeseca u godini. No ponekad nam se čini da je to i par dana prije ili puno kasnije, čak u srpnju. Tajna je skrivena u nazivu „lipe“ koji označava množinu. Naime postoji više vrsta lipe a u službenim evidencijama u Hrvatskoj je zabilježeno 7 što vrsta što podvrsta.

U narodu se najljekovitijom smatra ujedno i najmirisnija malolisna lipa (Tilia cordata) koja je zapravo kasna lipa. Osim nje upotrebljava se i velelisna lipa Tilia plathyphyllos koja je rana lipa. Osim po vremenu cvatnje (koje se ne može točno na datum odrediti jer zavisi i od vremena te godine, nadmorske visine i mikroklime) razliku između ove dvije lipe možemo odrediti i po tome što sitnolisna ili malolisna lipa ima kuteve između žila na donjoj strani lista žarko crvene boje dok krupnolisna ili velelisna lipa te kuteve ima bijele.

Sitnolisna lipa ima 3- 10 cvjetova u cvatu dok krupnolisna ima samo 2-5 a obije su u kutetvima listova sa donje strane lista dlakave. Sitnolisnu lipu najčešće ćemo naći zasađenu na prostorima gdje su nekada bili vrtovi i imanja, stari parkovi, u središtima malih starih sela, blizu crkava i sl. Puno rjeđe naći ćemo ju u listopadnim šumama a lipe koje se danas sade u drvoredima najčešće ne spadaju u ove ljekovite lipe.

Sabiremo jedva otvorene (ili još u pupu) cvjetove sa pricvjetnim listovima, sušimo ih brzo na od sunca zaklonjenom mjestu koje ima dovoljnu cirkulaciju zraka. Ako smo nabrali pravu ljekovitu lipu, cijela kuća će nam snažno mirisati. Možda će nas zato zbuniti lipa u filter vrećicama iz dućana koja ne miriše tim poznatim mirisom iz djetinjstva jer je u njima najčešće neka od azijskih lipa koje ne spadaju u ove ljekovite lipe.

Lipa sadrži eterično ulje, do 1% flavonolnih glikozida, do 3% polisaharida, do 2% trjeslovina, ponešto folne kiseline i dr. ljekovite tvari. U tradicionalnoj upotrebi najčešće se koristi za tegobe respiratornih puteva, upale grla, prehlade i gripe. Ona djeluje i smirujuće na centralni nervni sustav pa se koristi i kod nesanice i nervoze, grčeva ali i alergijskog kašlja. Vruć infuz potiče znojenje pa se lipa koristila i kod povišene temperature, u kurama izbacivanja štetnih tvari iz organizma.

Lipa također kako umiruje kožne iritacije i alergijske upale kože, koristila se u kupkama kod različitih kožnih tegoba. U te svrhe osim njenog cvijeta nekada se koristilo i njeno lišće no danas je ta upotreba napuštena. Kao i mnoge druge biljke i lipa djeluje na izbacivanje tekućine iz tijela pa se koristi i kao srednje jak diuretik.

Kao i sve ljekovite biljke i lipa djeluje protubakterijski i jača imunitet a pogotovo je uputno pojačati djelovanje njenog čaja dodatkom poznatog lipovog meda. Od lipovih grana radio se i najcjenjeniji ljekoviti ugljen koji se koristio prosijan za pranje zubi ali i kao pomoć pri crijevnim infektivnim bolestima. U tu svrhu samljeven prah od zdrobljenog lipovog uljena pio se u količini od 1 male žličice 3 puta dnevno dok su god trajale crijevne viroze. A od samog cvijeta radili su se i parfemi i uljni macerati koji su u sebi zadržavali dragocjen i specifičan miris.

Kupelji od lipe za njegu i regeneraciju kože i miran san: 100 grama cvjetova potopi se na 12 sati u 5 litara hladne vode. Nakon toga tekućina se zagrije, procijedi i izlije u kadu sa čistom toplom vodom na način da je srce iznad vode. U kupelji se ostaje 20 minuta te se izađe van, pusti tijelo da se samo posuši bez brisanja i ide ravno u krevet na spavanje. Pomaže kod iscrpljenog organizma u gripi sa povišenom temperaturom, bolovima u mišićima i respiratornim tegobama.

Čaj od lipe protiv prehlade: 2 velike žlice lipova cvijeta prelije se sa 1 šalicom kipuće vode, poklopi i pusti stajati 5-10 min, procijedi se, zasladi medom i pije vruće.

Čaj od lipe za dizanje imuniteta: 1 velika žlica čaja od lipe prelije se sa 1 šalicom vrele vode, poklopi i pusti stajati 10 minuta. Procijedi se, pusti da se malo ohladi i mlako pije tokom dana (može se spremiti u termos bocu).

Čaj protiv povišene temperature; pomiješamo jednake dijelove cvijeta lipe, cvijeta i lista končare (Filipendula ulmaria) i cvijeta bazge (Sambucus nigra). Od dobivene mješavine uzmemo 1 veliku žlicu koju prelijemo sa 1 šalicom kipuće vode, poklopimo i pustimo da stoji 10 min. Procijedimo (po potrebi zagrijemo) i pijemo vruće.

Miomirisan čaj „Orjentalni cvijet“ u jednakim omjerima pomiješamo cvijet lipe, plod šipka, cimet u štapićima, gorki badem, od dobivene mješavine uzmemo 1 žlicu koju prelijemo sa 1 šalicom kipuće vode, pustimo da stoji 10 min, procijedimo, zasladimo medom i pijemo na gutljaje.

Cvatnja lipe traje oko tjedan dana, nemojte propustiti njenu cvatnju.

Stari Slaveni neobično su cijenili lipu koju su smatrali jednim od svetih stabala. Stablo lipe bilo je posvećeno boginji Vidi, boginji zaštitnici bračne sloge (braka) i porođaja.

Najcjenjeniji čaj se dobiva od cvijeta ubranog na samom početku cvatnje, on će i najduže zadržati miris koji daje eterično ulje lipe.

Tekst je izvorno napisan za kolumnu u 24SATA, 2014., Martina Bogdanić