Breza (Betula pendula) je listopadno drvo visoko 20 – 25 metara sa karakterističnom bijelom korom. Zbog skoro identičnog sastava u iste svrhe se može koristiti i srodna cretana breza (Betula pubescens), no u tradicionalnoj upotrebi na našim područjima u terapijske srhe posebno se štovala upotreba samo obične breze, možda i zato jer je ova druga puno rjeđa a time i nepoznatija.

Breza sadrži tanine, kalcij, fosfor, natrij, flavonoide, triterpenske saponine, eterično ulje, metilsalicilat, smole, trjeslovine, gorke tvari i dr. tvari.

Tradicionalno se od breze najčešće koriste kora, lisni pupoljci, lišće i sok. Krajem travnja i početkom svibnja breza cvate dugim resama. U ovo vrijeme počinje i izbijanje lisnih pupoljaka. Njih sabiremo i koristimo svježe u pripravcima (kuhamo ih kao čaj, izrađujemo od njih tinkture) ili ih sušimo i pohranjujemo za daljnju upotrebu. Pri sušenju treba imati na umu da kada mislimo da smo ih dovoljno posušili ponovimo vremenski okvir u kojem smo provodili sušenje jer su oni ljepljivi, prekriveni smolom i kao takvi se jako sporo suše. Ako sav sok nije ispario iz biljnog materijala, lako nam se može dogoditi da nam se nakon pohrane upljesnive te tada sve moramo baciti.

Pripravci od lisnih pupoljaka koriste se za čišćenje krvi i brže zacjeljivanje rana. U tu svrhu najčešće se radi tinktura na način da se staklena tegla napuni svježe nabranim pupoljcima te do vrha nalije jaki domaći alkohol. Tegla se zatvori i stavi na toplo mjesto, svakodnevno se protrese. Nakon 6 tjedana se procijedi te se dobivena tinktura ulije u staklene tamne boce koje čuvamo na hladnom i mračnom mjestu.

List breze koristi se za tegobe mokraćnog mjehura, reume, gihta te za upotrebi kod upaljene kože. U tu svrhu najčešće se kuha čaj od osušenih listova. Kako je braza diuretik te djeluje na izlučivanje vode iz organizma u isto vrijeme se tradicionalno koristi i za kamence u mokraćnom mjehuru, isčišćava krv te djeluje protiv reume i gihta.

Kao snažan diuretik iscrpnine breze koriste se i kod visokog krvog tlaka gdje direktno djeluju na izbacivanje vode iz organizma a time i na sniženje krvnog tlaka. U tu svrhu koristi se čaj kuhan na način da se 1 velika žlica usitnjenog suhog lista breze prelije sa 1 šalicom kipuće vode. Preliveno pustiti da odstoji 10 minuta nakon čega se procijedi i popije na gutljaje nezaslađeno. Tradicionalna upotreba sugerira 3 ovako popijene šalice čaja tijekom dana. Ovaj čaj također pomaže isčišćavanju i zacjeljivanju kože se koristi za ispiranje rana i ispucanih dijelova kože. Kao dodatak šamponu pomaže sprečavanju nastanka prhuti u vlasištu i potiče rast kose. Njime su se radile kupke te masiralo vlasište.

Breza također utječe na znojenje te time pomaže sniziti temperaturu, zbog sadržaja metilsalicilata uječe na olakšavanje bolova u zgolobovima i mišićima te saniranje posljedica lokalne upale gihta. U tu svrhu pije se čaj i stavljaju oblozi od svježeg lišća breze na tretirano mjesto. Ako nemamo svježeg lista lokalno koristimo jaku iscrpninu lista u obliku obloga. U kupkama koje se koriste za iste namjene vrlo često se koristi iscrpina kore breze. Kupelji se izrađuju na način da se 100 g kore kuha 15 minuta u 1 litri vode te se dobivena tekućina ulijeva u pripremjenu kadu sa vodom.
Kora koja se kuha sakuplja se sa mladih grana breze dok je ona još glatka.

Tradicionalno je poznat i sok od breze koji osim što je pun minerala i vitamina, ima diuretično djelovanje, oživljava rast kose, čisti krv regenerira kožu. On se može sakupljati na 3 načina; bušenjem rupe, odsjecanjem grane i nalaženjem žile. Najčešći je način bušenjem rupe u stablu u rano proljeće kada je deblo puno sokova. Rupa treba biti dubine 2 – 3 cm, u nju je ugradi ranije pripremljen slivni klin ili kakva cjevčica na koju se namontira boca ili kantica u koju se sakuplja sok. Problem kod ovoga je što se rupa na deblu mora jako dobro zatvoriti voćarskim voskom inače može doći do propadanja debla. Drugi, tradicionalno manje upotrebljavan način, je da se prepili grana te se sakuplja sok. Treći, možda najmanje invazivan način za biljku ali zahjeva ponešto spretnosti ii znanje je da se nađe mlada žila (korijen) koju je stablo potjeralo te godine. Ona se presječe a boca za sakupljanje soka se stavi u unaprijed pripremljenu udubinu u zemlji. Kada se sakupljanje završi voskom se zatvori taj dio korijena i rupa zatrpa. Sok je potrebno čuvati u frižideru i popiti u roku od par dana. Pije se najviše 3 puta dnevno po 1 dcl.

Čaj od mladog lišća breze može pomoći kod blago povišenog šećera u krvi ako se redovito pije i korigira prehrana.

Pepeo od brezinog drveta bio je posebno cijenjen pri tradicionalnoj izradi sapuna ali i prosijan kao sredstvo za pranje zubi.

Želite li saznati nešto više o ljekovitom bilju upišite se na online edukacije, nakon kojih možete i pristupiti i terenskim nastavama. Ovo ljeto biti će organizirano više od 10 terenskih nastava. Ponudu online edukacija pogledajte na: https://fitoaromaterapija.com/proizvod/paket-edukacije-o-ljekovitom-bilju-2023/

Napisala: Martina Bogdanić, travarka i fitoaromaterapeutkinja