List borovnice snižava šećer a plod vraća vid i snagu srčanog mišića

Samo divlje evropske borovnice, pogotovo one koje nam obojaju prste, su djelotvorne. One tkz “američke” koje su iznutra bijele nisu niti približno onoliko zdrave.

Često se miješaju nazivi borovice i borovnice. Borovica, Juniperus communis, brinja, smreka, je zimzeleno crnogorično manje stablo ili grm igličasih listova čiji su plavi plodovi najpoznatiji po izradi rakije od brinje, brinjevače. Borovnica, Vaccinium myrtillus, je niski listopadni grm sa plavim plodom koji je poznat kao vrlo ukusno bobičasto voće.


Danas ćemo pisati baš o tom malom grmu ukusnih plodova. No kod borovnice nisu ljekoviti i korisni samo plodovi već i cijela biljka. Nekada se koristio i korijen no takva upotreba je napuštena i zamijenjena drugim biljkama jer se iskapanjem korijena uništava ova dragocjena trajnica a i moguće je zamijeniti upotrebu i djelovanje korijena sa djelovanjem lista. Mladi list borovnice je potrebno brati prije cvatnje (svibanj) a definitivno prije formiranja plodova (srpanj). On sadrži flavonoide, antocijane i katehol, ali i neomirtilin, spoj koji djeluje na snižavanje šećera u krvi. Tradicionalna fitoterapija je najviše koristila borovnicu upravo za tu svrhu. Dakle, prije cvatnje uberete list borovnice i sušite ga na prozračnom mjestu u hladu. Kada je suh pohranite ga za upotrebu.

Oblik pripravka koji se koristi je čaj (infuz). Kuhate ga na način da 1 veliku žlicu sitno isjeckanog lista ( cca 7 g) prelijete sa 1 šalicom kipuće vode ( cca 250 ml). Poklopite, nakon 20 min procijedite i dnevno popijete 3 ovako pripravljene šalice čaja. Ovaj čaj djeluje na hiperglikemiju ali zbog tanina koji sadrži može dovesti do blagog zatvora. Na njega ćemo djelovati korigiranjem prehrane sa većim udjelom kuhanog povrća.

Nekada su biljke koje djeluju na dijareju (proljev) bile vrlo cijenjene (ljudi nisu jeli toliko suhe hrane) a borovnica među najcjenjenijim. Koristila se čak i kod tako osjetljive skupine kao što su djeca. Plod borovnice također djeluje na dijareju. U tu svrhu kuha se čaj od zgnječenog suhog ploda borovnice. Općenito kod kuhanja tvrđih dijelova biljke (plod, stabljika, korijen) potrebno je neko vrijeme iskuhavati biljku da bi se i mehanički razbila struktura. Zato ćemo čaj (dekokt) od ploda biljke napraviti na način da 1 veliku žlicu suhog ploda kuhamo punih 20 min u 3 dcl vode. Nakon 20 min maknemo sa vatre, procijedimo i popijemo dnevno 3 ovako napravljene šalice čaja dok god nam je potreba za njim (imamo rijetku stolicu). Potrebno je napomenuti da kod duže dijareje kojoj ne znamo očiti uzrok uvijek moramo bez iznimke potražiti liječničku pomoć. Koliko god nam ovaj „problem“ izgledao bezazlen može biti očiti znak nekih težih crijevnih problema koje u zadnje vrijeme doživljavaju pravu eksploziju (Chronova bolest, ucelozni kolitis, iratibilan kolon i sl).

Postoji više vrsta samonikle borovnice u Hrvatskoj, bez obzira koliko su veliki plodovi, sve vrste su jestive i ljekovite.

Osobe koje su na terapiji varfarinom ne smiju koristiti u dugoročnoj upotrebi list borovnice.

Plod borovnice osvježava mozak, diže imunitet respiratornog sustava, dobro pomaže kod problema sa mokraćnim sustavom, diže imunitet kože i pomaže brže zacjeljivanje rana.

Ljekovit sirup od borovnica: 1 litru svježeg soka borovnice pomiješati sa 8 žlica meda, staviti na laganu vatru, nakon što 5 min vrije, maknuti sa vatre, ohladiti i čuvatti u frižideru. 1 malu čašu (cca 50 ml) popiti 3 puta dnevno.

Uporabna je i može pomoći tinktura napravljena od svježih bobica. Napravi se na način da čistu teglu napunite do polovine svježim plodovima. Do vrha nalijete jak domaći alkohol, zatvorite, stavite na sunce. Nakon mjesec dana procijedite i koristite 1 malu čajnu žličicu 3 puta dnevno.

Želite li saznati nešto više o ljekovitom bilju upišite se na online edukacije, nakon kojih možete i pristupiti i terenskim nastavama. Ovo ljeto biti će organizirano više od 10 terenskih nastava. Ponudu online edukacija pogledajte na: https://fitoaromaterapija.com/proizvod/paket-edukacije-o-ljekovitom-bilju-2023/

Napisala: Martina Bogdanić, travarka i fitoaromaterapeutkinja